U medijima posljednjih dana opet vrište brojni naslovi o napadima vrana u Zagrebu. No, krvave glave, grebanja, udarci tih stvorenja na nesreću nisu ništa s čim se susrećemo prvi put. U manjoj ili većoj mjeri svake se godine u ovo vrijeme javljaju slučajevi napada vrana što potvrđuje da se problem s vranama na koji u Zagrebu građani učestalo upozoravaju ne rješava već godinama.
Tako svi vjerojatno pamte napade na ljude u Malešnici 2010. ili napad na djevojčicu na Vrbanima i biciklista na Savskom mostu 2014. Dvije godine kasnije pisalo se i o intervenciji Hitne zbog žetokog napada na jednog muškarca na Malešnici.
Problem se s godinama proširio pa je tako vrana u gradu na sve strane. I to ne malo. Koliko točno, nije poznato. U medijima se spominjao broj od 10.000, nekima 20.000, no u Gradu kažu kako taj broj treba tek utvrditi. Stanar jedne zgrade u Klaićevoj, dakle u samom središtu grada, opisuje nam da ga vrane redovito bude i to dakako ranije od vremena kad treba ustati.
'Vrana se zaletjela prema meni i bebi, srce mi je stalo od straha'
"Počnu graktati već u ranu zoru, oko pet - pola šest pa se cijelo susjedstvo razbudi. Uz njih ne moramo namještati alarm. Čuo sam par puta da su ih neki susjedi rano ujutro pokušavali potjerati, ali bezuspješno. Par puta su se dograbile s golubovima, a iako djeluju agresivno zasad, koliko znam, nisu napale nikoga u susjedstvu. Ipak, neugodan je osjećaj biti na dvorišnom balkonu dok su na nekoliko metara od vas. Djeci smo kazali da im ne privlače pažnju i ne izazivaju ih te da ne odlaze u dvorište dok ne odu", opisuje nam dodajući kako opsadno stanje traje oko mjesec dana, ali da su se primjerice lani pojavile i u jesen.
Da joj vrane nisu mili susjedi govori nam i stanovnica Trešnjevke. "Prozor od sobe gleda na dvorište u kojem je nekoliko velikih krošnji i hrpetina ih je. Deru se cijelo vrijeme i to onako ekipno. Znaju sjediti na granama, ali ih baš ne promatram previše, ne želim im se zamjeriti previše :D toliko su pametne da mislim kako bi skontale da mi nisu simpatične", opisuje uplašena zbog informacija da su ove ptice zlopamtila.
Jedna mama s Vrbika ispričala nam je kako strahuje za svoju kćerkicu dok se šeće. "Imam dijete koje je još u kolicima. Kako je blizu Učiteljski fakultet super nam se tamo vozati jer nema ceste, a staza je široka. Međutim, vrane sjede na ogradi i vrebaju cijelo vrijeme. Ako slučajno imamo kakvu hranu sa sobom, to obavezno iz straha spremam. Jednom prilikom je mala bacila komadić hrane koji je imala u ruci i vrana se zaletila prema nama. Srce mi je stalo od straha! Grozne su, svugdje su, došlo je do toga da su stavili rešetke na kante za smeće jer one dođu, izbacaju sve van i razvuku po igralištu, stazi, cesti, livadi", kaže nam zgrožena stanovnica Vrbika.
'Nismo mi mrzitelji ptica, ali dosta nam je jer su vrane bitnije od nas'
Da im je broj ogroman potvrđuju i stanovnici Novog Zagreba. Među njima i gospođa iz Savskog gaja koja je bitku za uklanjanje vrana vodila još 2013. Kaže bitku, zato što joj je trebalo tri mjeseca da se izbori da na Aveniji porežu krošnje u kojima su već tad bila gnijezda.
"To je bilo prestrašno. Ispalo je, a znate kao i danas kad udruge brane ptice - one su važnije od građana. Ne može se to zbog udruga, one štite vrane, prijavit će ih. Mi plaćamo komunalije, izdvajamo porez i prirez, udruge dobivaju naš novac za rad, a kad treba riješiti naše probleme svi se tih udruga boje. Ja sam rekla da više neću plaćati komunalije ako ne riješe problem na koji sam upozoravala tri mjeseca. Uostalom, tako se mogu naseliti i zmije, ni one nikog same od sebe ne napadaju", kaže ljutita gospođa.
‘Strahujemo za djecu, no to nikoga nije briga’
Dvije su godine nakon rezanja krošnji, nadalje priča, imali mira, a onda su se nepoželjne stanovnice opet vratile. Zasjele u park ispod kojeg se nalazi dječje igralište i mamama nije preostalo ništa drugo nego da svaki put, kaže, sa sobom nose deterdžente kako bi prale tobogan i druge igračke. "Prale smo sprave za igranje, a sve ostalo je ionako čisto jer na smeće itekako pazimo zbog djece. No, neki su susjedi razmišljali kako da naplate štetu na automobilima koja je nastala zbog izmeta koji je padao iz krošnji. Razmišljalo se i o tužbama", opisuje.
No, ove godine vrane su se opet prebacile do Avenije i situacija se nešto smirila, a i iz Zrinjevca potvrđuju da su na području Savskog gaja i Remetinečkog gaja na pozive zbog vrana odgovarali nekoliko puta uklanjavši gnijezda.. "U međuvremenu, znate, kad se pojavi tema s vranama ispadne da su ljudi mrzitelji ptica, a moram vam reći da smo mi nekad u tom našem kvartu živjeli uz golubove, vrabce, sjenice. Sad te ptice više ni ne viđamo. To nas žalosti, nas 'mrzitelje'", zaključuje ističući da je svjesna da se problem mora riješiti na odgovarajući način, ali da ga već jednom treba i iznaći.
Dvije četvrti dalje stanovnici Sigeta su doveli sokola, no ni to očito nije dalo posebnih rezultata. Nedavno je u medijima procurilo kako će, primjerice, u Čakovcu dovesti vjeverice koje su prirodni neprijatelji vrana da ih se riješe. Postoji li doista konkretno rješenje i hoće li ga baš Čakovčani iznaći pitali smo ornitologe, no do zaključenja teksta na mailove i pozive nam nisu odgovorili.
'Zaobiđite ih'
Pitali smo stoga Grad Zagreb što je s Programom koji su u suradnji sa Šumarskim fakultetom najavljivali još prije nekoliko godina. Prema njihovu odgovoru, čini se, skorog rješenja i dalje nema. "U tijeku je postupak odobrenja “Programa zaštite divljači na površinama izvan lovišta Grada Zagreba” od Ministarstva poljoprivrede, Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, a čiji je razlog izrade i donošenja zaštita divljači izvan granica lovišta Grada Zagreba, kao i provođenje mjera za smanjivanje prekobrojnosti pojedinih vrsta divljači. Kroz navedeni program utvrditi će se brojno stanje vrana, kao i iznalaženje adekvatnih metoda rješavanja problema s vranama kroz biološke i tehničke mjere, a sukladno svim zakonskim propisima", pišu nam.
U međuvremenu podsjećaju ljude da okoliš održavaju čistim, te da ih vrane neće napadati osim "u iznimnim situacijama kao kad im je ugroženo mlado u gnijezdu ili je ispalo iz gnijezda".
Zagrepčane savjetuju da zaobilaze gnijezda s ptićima dok oni ne odlete, a ako koje ispadne iz gnijezda da to prijave službi Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec.
Ono što građanima preostaje jest sjetiti se mogućnosti rezidbe grana čim primijete da vrane na spornom mjestu žele sviti gnijezdo. "Grad Zagreb u svrhu sprječavanja gradnje gnijezda ptica iz porodice vrana (Corvidae) primjenjuje metodu rezidbe vršnih dijelova krošnji drveća, a po procjeni opravdanosti i mogućnosti Zagrebački holding, podružnica Zrinjevac, provodi rezidbu vršnih dijelova krošnji drveća unutar urbane sredine grada Zagreba sukladno agrotehničkim uvjetima i zakonskim propisima (zabrana uznemiravanja životinja u vrijeme razmnožavanja)", poručuju.
Iz Zrinjevca, pak, poručuju da na neke pozive građana nisu mogli odgovoriti zbog razdoblja gnijezdišta, no da će to svakako učiniti na jesen i zimu.
