Izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o slanju vojske u Ukrajinu, kao i ideja da se u Hrvatsku vrati obavezni vojni rok i to na tri mjeseca za mladiće, otvorila je temu borbene spremnosti Hrvatske kao i to je li nabildavanje ratnih tema zaista reakcija na stvarne ugroze.
Vojni analitičar Marinko Ogorec bez zadrške o svemu kaže - obavezni vojni rok obavezno vratiti, čak i za žene, a Srbija je trenutačno vojno spremija od nas.
"Vraćanje obaveznog vojnog roka? Moj odgovor je kratak i jasan - da! Koliko bi on trebao trajati, ovisi o tome što se želi i kakva bi to obuka bila. U tri mjeseca koja se spominju, mogla bi se napraviti dobra temeljna obuka i to ako se ona dobro isprogramira i strukturira. Tada ona može biti učinkovita i uspješna. Mladići bi u tom periodu naučili rukovati osnovnim naoružanjem, izvršiti početna gađanja, naučiti samozaštitu i kako se ponašati u kriznim situacijama te kako se štititi na bojnom polju", rekao nam je Ogorec.
Ako bi se išlo na specijalizaciju u vojsci, tada bi na to obuka trebala trajati dodatna tri mjeseca te navodi da bi se time odradila početna obuka posade, na primjer posade tenkova.
'Radni staž za obvezni vojni rok'
"Po meni, zapravo, nije trebalo ni suspendirati proces vojne obuke, ali je možda bilo potrebno drugačije sve organizirati, drugačije provoditi vojnu obuku", kaže naš sugovornik.
S obzirom na to da je Hrvatska suspendirala služenje obaveznog vojnog roka, na pitanje hoće li moguće njegovo vraćanje izazvati otpor u javnosti pa i bunt, prije svega mlađih generacija, Ogorec smatra da se zato vojnim obveznicima treba nešto ponuditi.
"Moguće je da se pojavi stav da je to gubitak vremena, a on to ne bi trebao biti ako se država za to pobrine. Na primjer, vojni rok bi se mogao priznati kao radni staž čak i duži od tri mjeseca jer je vojnik na raspolaganju 24 sata. Tada odlazak na obvezno služenje vojnog roka više nije gubitak vremena, nešeto se dobiva. Može se ponuditi i stipendiranje, potom mogućnost zapošljavanja u Oružanim snagama ili državnoj službi po povlaštenim uvjetima", navodi Ogorec.
'Žene su učinkovitije u vojsci - to je jednostavno tako'
Na pitanje, ne bi li takvo favoriziranje ili privilegiran položaj muškaraca pri zapošljavanju bio diskriminatoran u odnosu na žene koje ne služe vojni rok, naš sugovornik odmah daje odgovor: "Ja se zalažem za to da žene ravnopravno služe obvezni vojni rok i to pod istim okolnostima i uvjetima. Praksa je pokazala da su žene daleko učinkovitije od muškaraca u vojsci. To je jednostavno tako. One ranije nisu išle u vojsku jer je ratovanje zahtijevalo sirovu fizičku snagu te su muškarci bili u prednosti. Danas ratovanje tone zahtjeva i žene su operativnije od muškaraca."
Na pitanje je li forsiranje naoružanja i teme vojnog roka odgovor na moguće eskalaciju sukoba u regiji te koliko je taj scenarij uopće realan, naš sugovornik kaže da su sukobi uvijek mogući.
"Ali nadam se da su ljudi na ovim prostorima nešto naučili i da neće skoro doći do zaoštravanja sukoba u regiji", navodi ovaj vojni stručnjak.
Možda je trenutno najveći huškač sukoba u regiji čelnik Republike Srpske Milorad Dodik koji otvoreno koketira s prijateljstvom s Rusijom, koji neskriveno zagovara odcjepljenje od BiH te traži poltronstvo Srbije. Ima li on ikakvog potencijala da napravi bilo kakav "dar-mar", Ogorec kratko i jasno kaže - nema.
"Dodik ima žandarmeriju, policijsku strukturu koja ima neke elemente vojnog profila. Ali on nema ni vojske niti sustavnog naoružanja kao i opreme. Dodik ima nešto što možemo nazvati pojačanom policijom i to je jedino s čime on raspolaže, a bi li dobio pomoć sa strane, prije svega Srbije, pitanje je", kaže Ogorec.
Sa Srbijom, pak, Hrvatska ima možda nikad nategnutije odnose od doba rata, dijalog politike kreće od dnevno-političke zabave o kupusu i trabantu do diplomatskih nota koje zemlje razmjenjuju i čak protjerivanja diplomata.
Čini se kako je ideja dobrosusjedskih odnosa gotovo spremljena u ladicu "čekanja", vijesti o dodatnom naoružavanju koriste se čak u dnevno-političke svrhe pokazivanja mišića svom susjedu.
Istina je da su i Hrvatska i Srbija suspendirale (ali ne i ukinule) obvezni vojni rok, da se u obje zemlje u isto vrijeme otvorilo pitanje vraćanja vojne obveze te da se redovito puštaju informacije o pristizanju novog naoružanja.
No tko je vojno spremniji i tlo ima veće i jače naoružanje - Hrvatska ili Srbija?
"Istina je da se Srbija intenzivno naoružava i u teoriji politike to se sad naziva - sigurnosna dilema koja se izaziva kod susjeda. Naime, postavlja se jasno pitanje - zašto se Srbija naoružava? Ali svaka zemlja ima pravo na to i nitko joj to ne može osporiti. Hrvatska je istovremeno u određenoj mjeri zanemarila svoje Oružane snage, to se sad osjeti i vidi. Revitalizacija naših Oružanih snaga bit će znatno skuplja intenzivnija i opterećenija nego da smo to radili u kontinuitetu 20 godina", kaže naš sugovornik.
Na otvoreno pitanje - tko je vojno spremniji, Ogorec nedvosmisleno kaže: "Oni. Srbija je trenutno više naoružana od nas. Još nemaju obvezni vojni rok, ali razmišljaju o vraćanju. Hrvatska po tom pitanju prati trendove, Njemačka također razmišlja o istom, Švedska ga je vratila."
Nastavlja da to pitanje ne bi trebalo izazivati nelagodu u javnom miljenju jer "situacija nije ružičasta", te navodi da ne treba zabijati glavu u pijesak jer se ružne stvari događaju te ih ne treba gurati pod tepih.
'Macronova izjava neodgovorna i nije dobra'
Kratko se osvrnuo i na izjavu francuskog predsjednika Macrona o slanju vojnika u Ukrajinu što je postala glavna politička tema u svijetu jer je Rusija uzvratila i priprijetila da bi to značio otvoreni sukob s NATO savezom. Odmah je uslijedilo i podizanje "ručne" pa je i Njemačka reagirala rekavši da oni ne namjeravaju spati svoje vojnike u Ukrajinu.
"Političari bi trebali danas biti izuzetno odgovorni za svoje izjave i riječi jer ono što je Macron izjavio definitivno nije dobro i nije odgovorno. Ako bi se takvo nešto dogodi (slanje francuskih vojnika u Ukrajinu op.a), onda bi mogli govoriti o ozbiljnoj eskalaciji sukoba, a to nikome ne treba. Nitko ne bi trebao biti neodgovoran i takvo što izjavljivati", zaključuje Marinko Ogorec.
POGLEDAJTE VIDEO Planira li Macron slati trupe u Ukrajinu? Vojni stručnja: 'To je više psihološka stvar'
