stjerani u kut /

Voćari na rubu propasti: Svoja zemljišta nude državi ispod cijene, jabuke prodaju za kunu

Kako mu jabuke ne bi propale, Marijan je pozvao ljude da ih sami beru i skupljaju

10.8.2019.
22:00
VOYO logo

Vinogradari i voćari Mato i Ivica iz Iloka ručno obrezuju vinograd. Govore "bit će dobra godina", ali u obećanja da će vinogradarstvo i voćarstvo postati najprofitabilniji dio poljoprivrede ne vjeruju odviše. 

"Kompleksna je to priča. Od uvoza, raznoraznih loših vina. Po 3 kune vi uvozite vino bez problema iz nekih država da ih sad ne prozivam. Isto je tako i s voćem", govori vinogradar i voćar Mato Bilušković

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A s voćem ima problema oko otkupa i radne snage pa se Marijan prošle godine odlučio na neobični i vratolomni potez. Kako mu jabuke ne bi propale i istrunule, pozvao je ljude da sami beru i skupljaju plodove, a onda ih plate - ispod cijene. U listopadu će opet ponoviti isto. 

"Cijena je bila, ako berete sami, dvije kune, a ako kupite s poda kunu i pol, ali ja sam davao i za kunu. Ove ću godine morati prodavati i za kunu i pol. Barem da zaradim za ljetovanje", kaže voćar Marijan Bakula. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prava šteta jer naše je voće prvoklasne kvalitete, a voćari ponosni.

A dodatan je problem nedostatak tvrtki za preradu voća. Nema tko raditi sokove, pekmeze, rakije. Voćari ne proizvode vijke. Nihova roba s vremenom trune, a nemaju je kamo skladištiti pa je Marijan prisiljen na još jedan očajnički potez. Ponudit će državi svoju zemlju i to debelo ispod cijene kako bi na njoj napravili infrastrukturu.

"Imam 15.000 kvadrata zemljišta koje je u građevinskoj zoni ovdje na obilaznici Đakovo. I autoceste. I da izgrade jednu, uz moju pomoć, ja ću dati sniženu cijenu kvadrata, putem javnog natječaja, da napravimo jednu LKH hladnjaču. Možda je kvadrat zemlje nekih 40, 45 eura, ja ću ga dati za 30. Ali samo ako izgrade hladnjaču", kaže Marijan.

Jer, tvrde voćari, država s novcem ne raspolaže razborito.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Novac treba dobiti onaj koji stvara i koji radi. Vi ako imate razne nevladine udruge pa vas one koštaju milijardu-dvije kuna, a još snimaju filmove protiv Hrvatske...  Ili imate raznorazne agencije koje godišnje koštaju 100, 200, 300 milijuna kuna i nitko od nas ne zna čemu služe", kaže Mato.

Ako država, u logističkom smislu, napravi sve ono što voćari i vinogradari traže od nje, ovo bi trebao postati jedan od unosnijih poslova u poljoprivredi. Ali - valja zasukati rukave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo