Hrvatska udruga poslodovaca danas se oglasila priopćenjem u kojem navode kako velik broj korisnika EU potpora iz Europskog socijalnog fonda posljednjih dana zaprimaju obavijesti kojima ih se, gotovo bez objašnjenja, obavještava da će im sredstava koja su im ranije već odobrena u sklopu Zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS) u velikoj mjeri biti uskraćena prilikom isplate na ime ranije isplaćenog predujma, koji se inače pravda tek krajem provedbe, a ne na početku ili usred provedbe EU projekta. To ne znači samo da će projekti stati već i da bi, u slučaju ako ne provedu aktivnosti i ugovorene rezultate projekta, korisnici morali vratiti sav novac koji su ranije kroz projekt potrošili.
Na tu temu razgovarali smo s Davorom Nikolićem, starijim savjetnikom u Genius Consultingu.
Kako je došlo do problema u vezi isplate EU potpora?
Do problema je došlo jer su državna tijela koja upravljaju sredstvima iz EU fondova, posebno Europskim socijalnim fondom, donijela praktički jednostranu i neplaniranu odluku o izmjeni ugovora s korisnicima EU potpora koja ih stavlja u izrazito nepovoljni položaj, narušavajući njihovu likvidnost i nastavak poslovanja.
Takvom odlukom izravno su pogođeni brojni dječji vrtići, subjekti koje se bave socijalno ugroženim skupinama, osobama s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenim ženama, učilišta za osposobljavanje mladih i odraslih ali i ostale institucije i subjekti kojima europska sredstva trebaju biti katalizator uspjeha i generator stvaranja novih radnih mjesta i dodane vrijednosti.
Na koji način funkcionira isplata EU potpora?
Nakon dobivanja „zelenog svjetla“ i potpisivanja ugovora, kroz cijelo razdoblje provedbe EU projekta, korisnici na kvartalnoj razini izvještavaju o napretku u provedbi svojih projekta putem Zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS). „ZNS-ovi“ se svaka tri mjeseca šalju državnim tijelima na provjeru i odobrenje troškova koji su nastali prilikom provedbe projekta. U pravilu, na početku provedbe korisnicima se isplaćuje predujam koji kod projekata iz ESF-a uglavnom iznosi 40%, a ideja je da korisniku osigura likvidnost za projektne aktivnosti jer ih sami ne bi mogli financirati. Kada bi isplate predujma, a posebno zahtjeva za nadoknadu sredstava bile u propisanim rokovima, ove izmjene ne bi stvarale veće poteškoće. No kako u praksi isplate kod ESF projekata kasne i preko pola godine, neplanirana umanjenja isplata može ugroziti mnoge projekte, a time i radna mjesta te budućnost poslovanja tih subjekata.
Zbog čega je došlo do takve situacije?
Službenog objašnjenja još nema, ali možemo pretpostaviti da se radi o tome da se značajan dio sredstava iz Europskog socijalnog fonda u proteklih par mjeseci potrošio za nabavu medicinske i zaštitne opreme iz inozemstva. Nabava navedene opreme u potpunosti je razumljiva, razumna i opravdana, ali problem je u tome što takvo postupanje ni u kojem trenutku nije iskomunicirano prema postojećim korisnicima ESF-a te se velik broj različitih obrazovnih institucija, vrtića, udruga i drugih subjekata krajnje neugodno iznenadilo ovakvim jednosmjernim načinom komunikacije i postupanjem od strane državnih tijela. Korisnici su računali da će im (odobrena, ali neisplaćena) EU sredstva u ovim kriznim i neizvjesnim vremenima znatno olakšati likvidnost i poslovanje, a događa se upravo suprotno. U ovoj situaciji država bi morala reagirati jer bi u suprotnom moglo doći do otpuštanja velikog broja ljudi i gašenja mnogih subjekta važnih za funkcioniranje društva u cjelini.
U čemu je tu konkretna pogreška države?
Prije svega u tome što se radi o jednostranoj odluci države da korisnicima koji potražuju nadoknadu ugovorenih troškova u iznosu i preko milijun kuna u konačnici isplate iznose između 30 i 40 tisuća kuna. To je krajnje nelogično, pogrešno i kontraproduktivno jer taj novac ujedno znači i opstanak brojnih radnih mjesta te se stoga svi nadamo da će nadležna tijela uvidjeti isto te promijeniti takve loše odluke.
Kakva su očekivanja za novo programsko razdoblje? Hoće li biti EU natječaja?
Ključni naglasak u novom programskom razdoblju 2021. – 2027. trebao bi biti na stvaranju konkurentnijeg i snažnijeg gospodarstva putem intenzivnijeg poticanja istraživanja, razvoja i inovacija za male, srednje, ali i velike poduzetnike. Zadnjih se godina pokazalo da postoji golemi potencijal upravo u MSP sektoru te su poduzetnici bili među najuspješnijima u povlačenju EU sredstava. Upravo zbog toga, natječaji za bespovratna sredstva morali bi se nastaviti, ali uz pojednostavljenje procedura i brži protok novca jer će to omogućiti rast zaposlenosti, internacionalizaciju poslovanja i povećanje izvoza velikom broju tvrtki što je u konačnici u interesu i poduzetnicima, njihovim radnicima, ali i državi.
