Hvale iz usta Andreja Plenkovića u vezi svoje Vlade ne nedostaje. Tako se premijer pohvalio da je ova Vlada u posljednje tri godine povećala plaće više negoli su to učinile prethodne tri Vlade na čelu s Jadrankom Kosor, Zoranom Milanovićem i Tihomirom Oreškovićem. Kako piše Novi list, Vlada koju je Plenković preuzeo upće se ne može usporediti sa situacijom u kojoj su u Banskim dvorima bili njegovi prethodnici. No, ova Plenkovićeva Vlada za hrvatske uvjete čini vrlo opasan predesan.
Vlada sve više izjednačava bruto i neto iznos plaće. Kako? Umjesto nastavka povećanja neoporezivog djela plaće, ona donosi povećavanje neoporezivih naknada. Od sljedeće godine potencijalno nastupaju neoporezivi dodaci koji se prema najava podižu za dodatnih 15.000 kuna. Tako se poslodavcima omogućava da bez plaćanja poreza i doprinosa radnicima isplate dodatne dvije i pol prosječne plaće godišnje. S obzirom na to kakva su primanja u Hrvatskoj, radnici će to prihvatiti. No, ta mogućnost u biti uništava solidarnost i u zdravstvu i u mirovinskom sustavu. Bez velike rasprave Hrvatska napušta sustav solidarnosti dominantan u Europi. No, što je najvažnije, sustav solidarnosti je zapisan u Ustavu, međutim građani o tome nisu jasno obaviješteni.
Stopa po kojoj rastu mirovine sadašnjih umirovljenika postaje manja
U slučaju da poslodavac od 12 prosječnih plaća u Hrvatskoj može skoro tri isplatiti bez da na njih plati i kunu poreza i doprinosa, no, kada već nema dodatni trošak, bilo bi neekonomski od poslodavca da se time posluži i ne poveća plaće. Zapravo, time se narušava zdravstveni sustav jer se usprkos povećanju plaća smanjuju uplate u zdravstveni fond. Isto se događa i u fondu solidarnosti u prvom mirovinskom stupu te uplatama koje radnik ima u drugom mirovinskom stupu.
To utječe i na visinu primanja sadašnjih umirovljenika. Povećanje njihovih mirovina, odnosno indeksacija, ovise o rastu životnih troškova i bruto plaća. Stopa rasta plaća je zapravo manja jer u neoporezive naknade ne ulaze izračun bruto ni neto plaća. Zašto? Jer je naprosto riječ o naknadama. Pored svega, značajno povećanje naknada omogućava poslodavcima da godišnje isplate i do šest minimalnih plaća. Pri tome nemaju nikakav trošak. Ako gledamo godinu, to znači da poslodavci mogu svaki mjesec radnicima isplatiti najmanje polovicu minimalca, a da to nema nikakvog utjecaja na njihova davanja prema državi.
Stručnjak: 'Država je trebala podići neoporezivi dio plaće'
Željko Lovrinčević, ekonomski analitičar drži da se država trebala odlučiti za podizanje neoporezivog dijela plaće, umjesto povećanja neoporezivih naknada koje prijete i zdravstvu i mirovinskom sustavu i potencijalno od današnjih radnika u mirovini čine socijalne slučajeve. To mirovinski sustav pretvara u sustav socijalne skrbi.
"Vratili smo se u devedesete kad su ljudi morali prihvaćati dio ili polovicu plaće na ruke kako bi uopće mogli preživjeti. Sada je to legalno i sve po zakonu. Ali mi danas kao posljedicu tog ponašanja iz devedesetih imamo umirovljenike, koji na osnovi niskih mirovinskih doprinosa, imaju mirovine od kojih se ne može preživjeti. Veliki broj njih prima dodatak od države da ne bi i formalno bio socijalni slučaj. Sada poslodavci imaju priliku 22 posto godišnje prosječne plaće isplatiti kroz naknadu i malo tko to neće učiniti. Koji radnik, ako radi za četiri ili pet tisuća kuna, neće prihvatiti da mu plaća bude veća 500 ili tisuću kuna, ali što će biti kad ode u mirovinu" upozorava Lovrinčević za Novi list.
Udaljavanje od sustava 'kolika uplata, tolika mirovina'
Ekonomski analitičar kaže da se otvara i pitanje što država planira sa zdravstvenim sustavom i zašto se udaljava od mirovinskog sustava s jedinim zdravim načelom - "koliko uplata, tolika mirovina".
Mirovina 27.08.2018., Zagreb - Mirovina. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
"Ako vam sada netko može dati 20 ili više posto veću godišnju plaću, logično je da ćete to prihvatiti, ali što će biti s vrijednošću vašeg boda na osnovi kojeg se određuje mirovina za 20 godina. Računaju li i poslodavci i radnici da će se onda za to pobrinuti država, razmišljaju krivo jer to država neće moći izdržati", objašnjava Lovrinčević. Stručnjak dodaje da se time riskira niža mirovina i da će to već sada utjecati na mirovine sadašnjih penzionera kojima primanja rastu ovisno o troškovima života i bruto plaća.
Hrvatska u EU imaju najveću razliku između primanja radnika i onoga što dobiju kao penzioneri
Premda se Vlada hvali povećanjem mirovina, osobito onih najnižih, mirovina koju su ostvarili građani nakon staža višeg od 40 godina, manja je u odnosu na prosječnu neto plaću nego što je bila prije četiri godine. Godine 2015. udio starosne mirovine u neto plaći bio je 60,5 posto, a sada je 57,27 posto. Razlog leži u rastu plaće jer je ona u tri i pol godine porasla oko 800 kuna, a mirovina za puni radni staž veća je za oko 300 kuna.
Međutim, mirovina bi u narednim godinama mogla dodatno zaostajati jer će tada biti niža i stopa povećanja, ako se poslodavci odluče koristiti isplatu neoporezivih naknada. Zbog toga Hrvatska ima najveću razliku između primanja koje su imali dok su bili radnici i onoga što dobiju u mirovini, a ovo će sada samo dodatno povećati pad standarda nakon umirovljenja svojih građana.
