Vlada još uvijek traži model za sprečavanje tsunamija ovrha koji prijeti nakon 18. listopada, kada istječe moratorij na ovrhe, uveden zbog posebnih okolnosti nastalih zbog pandemije koronavirusa, piše u srijedu Jutarnji list.

Prvi put je tromjesečni moratorij uveden 17. travnja, a nakon njegova isteka u srpnju, Vlada ga je odlučila produljiti za još tri mjeseca. Zastoj ovrha u prvom je tromjesečju bio uveden za ukupno 1,089.620 osnova za plaćanje, a odnosile su se na 234.587 građana i 10.269 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrtnika.

Prema nekim neslužbenim procjenama, nakon 18. listopada, kada istekne i drugi moratorij, odjednom bismo mogli imati oko 400.000 građana pod ovrhom. Kako bi ublažila udar, Vlada je najprije razmišljala o tome da se omogući obročna otplata duga, no nakon nekoliko sastanaka s javnim bilježnicima i ovrhovoditeljima, od toga se odustalo.

Novi model

S jedne strane, taj model nije prihvatljiv ovrhovoditeljima, a mogao bi izazvati i praktične probleme. Suci su, naime, komentirali kako bi to moglo izazvati seriju prigovora, što bi predmete preselilo na sud i zakompliciralo njihovo rješavanje.

Prema neslužbenim informacijama, trenutačno je na stolu prijedlog prema kojemu bi se ovrhe provodile u dva vala.

U prvome bi se rješavale one koje su zaprimljene do 18. srpnja, odnosno u prva tri mjeseca moratorija. Te bi se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave počele provoditi od 19. listopada.

U drugome valu rješavale bi se ovrhe koje su stigle u drugom tromjesečju, između srpnja i listopada, a one bi se počele provoditi od 1. siječnja 2021. godine.

Ovrhe koje bi stigle od 25. listopada nadalje odmah bi se stavile u proceduru i provodile bi se bez ikakvih odgoda, donosi Jutarnji list.