Vlada se domislila originalnom rješenju kako sto posto ispuniti plan zakonodavnih aktivnosti za 2018. iako gotovo polovinu planiranih zakona nije usvojila - od 121 planiranog zakona razna ministarstva tijekom godine povukla su 53, što je rezultiralo time da se plan zakonodavnih aktivnosti smanjio na 68 zakona koje je Vlada usvojila i ustvrdila da je plan sto posto ispunjen, piše u petak Večernji list.
Unatoč lošem planiranju, Vlada je u siječnju ove godine u planu zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu predvidjela još više zakona, odnosno njih 134, premda nije ispunila ni plan od 121 zakona u 2018. I dok je Vlada za 2018. godinu loše planirala zakone, što proizlazi iz izvješća o provedbi plana zakonodavnih aktivnosti koji je jučer usvojila, u istoj je godini usvojila čak 145 neplaniranih zakonodavnih aktivnosti. Tako je Vlada lani ukupno donijela 213 zakona, navodi dnevnik.
Iako je plan podbacio za gotovo 50 posto, neplanirano je Vlada, u odnosu na planirane zakone, usvojila dvostruko više zakona. Najveći broj neplaniranih zakona došao je iz Ministarstva zdravstva (27), Ministarstva financija (20), Ministarstva poljoprivrede (16), Ministarstva rada i mirovinskog sustava (13), Ministarstva gospodarstva (9)..., ističe Večernji list.
Profesor s Pravnog fakulteta Ivan Koprić kazao je za Večernji da bi plan zakonodavnih aktivnosti trebao biti metoda racionalnog rada u politici koja bi se trebala oslanjati na koncept politika koje će Vlada provoditi u mandatu, a koje je već planirala i obećavala u svojoj kampanji.
"Ovaj način, da Vlada odstupa od plana i donosi neplanirane zakone, pokazatelj je da Vlada nema odgovorne i planirane javne politike nego se prilagođava trenutačnoj situaciji, pa i tome je li netko premijera i Vladu prozvao u medijima, i sukladno tome donosi brzinske zakone. Time se zanemaruje dugoročni javni interes. Zaista je katastrofa da rad Vlade ovisi o tome je li netko u javnom prostoru nagazio nju ili premijera", komentirao je Koprić.
Da bi Vlada morala realnije planirati zakone, istaknula je i Zdenka Pogarčić, šefica Ureda za zakonodavstvo, koja je podnijela izvješće o provedbi plana zakonodavnih aktivnosti za 2018.
"Tijekom 2018. smanjen je trend upućivanja prijedloga zakona u hitnoj proceduri. Preokrenut je trend u korist redovitog upućivanja prijedloga zakona u zakonodavni postupak u odnosu na hitni zakonodavni postupak”, piše u tom izvješću, donosi Večernji list.
