Na dnevnom su redu današnje sjednice Vlade, koja je počela nešto iza 11 sati, prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te izmjene i dopune Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanju.
Vlada će usvojiti i Izmjene i dopune Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine, a donijet će i odluke o proglašenju dvaju projekata strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske - projekta "Marina Cavtat & Resort" i projekta "Frapa Resort Medine".
Na dnevnom su redu i odluke o pokretanju postupka za sklapanje Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Finske te Kraljevine Švedske, a prije toga je uvodnu riječ imao premijer Andrej Plenković.
"Prošlog tjedna smo obilježili Dan antifašističke borbe i Dan neovisnosti. Prisjetili smo se ključnih odluka Hrvatskog sabora iz 1991. Da se osvrnem na pandemiju koronavirusa. Primijećen je veći broj zaraženih. Mi smo u ponedjeljak imali sastanak s užim krugom stožera. Ne događa se s većim brojem zaraženih porast hospitalizacija, ali bi svaka osoba preminula od covida. Želim reći oprez, pogotovo našim sugrađanima, pogotovo starijima i onima krhkog zdravlja. Nema zemlje koja poduzima neke ozbiljnije mjere, svi prate situacije. ono što se može očekivati je preporuka HZJZ-a da se krene s novim krugom cijepljenja, kad se približimo jeseni", upozorio je premijer.
"Što se tiče turističke sezone, mi smo ostvarili 5,6 milijuna dolazaka, preko 20 milijuna noćenja. Očekujemo dobre rezultate, fiskalizacija bila preko 25 milijuna kuna i očekujemo da će se to povećavati. Zahvaljujem svima koji su u to uključeni. Vidimo po podacima s autocestama veći broj dolazaka. To je dobro", poručio je.
Ispunjen strateški cilj
"Europsko je vijeće potvrdilo da će Hrvatska postati članica europodručja 1.1.2023. To je naš strateški cilj, ispunili smo sve kriteriji, napravili reforme, imali dobru suradnju s Europskom središnjom bankom i eurozonom. Ta činjenica je nagrađena. Mi smo 31.3. ispunili sve obveze, nakon toga je išla verifikacija ostalih kriterija, pa i ona izrazito pozitivna ocjena Europske komisije da imamo sve kriterije. preostaje odluka u Europskom parlamentu, a konačna je odluka 12.7. na vijeću ministara i to je gotova priča s europske strane. Mi moramo izmijeniti zakone u konverziji kune u eure, uvesti dvojno iskazivanje cijena, a zatim dvojno korištenje valute do 15. siječnja, kad ide euro.
Važna je politička poruka davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji. Bilo je riječi i o Gruziji, ali pokazana je spremnost Europskog vijeća da započne pregovore s BiH, ali pod uvjetom da se provedu reforme koje se ponajprije tiču izbornog zakona.
Dan prije sam održao govor i smatram da smo imali jako dobar nastup i smatram da su nam partneri shvatili koji su nam interesi. Mi kao suvremena suverenistička vlada zalažemo se za specifične hrvatske ciljeve u europskom okviru i tako će ostati. Vijeće je uputilo prijedlog Europskom parlamentu u kojem tvrdi da Hrvatska zadovoljava sve kriterije za Schengena. Očekujem skoro imenovanje izvijestitelja koji će donijeti odluku i vratiti je na vijeće koje će je potvrditi. Ja sam siguran da ćemo mi ući u Šengen od 1.1.2023. Kad će to biti točno, vidjet ćemo. To ne dolazi na temeljju nekog rutinskog postupka, već na ustrajnom radu, provedenim reformama, suradnji s partnerima...", istaknuo je.
Stigla lova iz EU; dobivaju ribari i sportaši
"Prvi znak što znači kad država ispuni svoje ciljeve pokazuje i agencija Moody's koja je prema Hrvatskoj bila najkonzervativnija. Međutim, njihova najava da o potvrdi ulaska u eurozoni, šalje se potvrda stabilnosti, pouzdanosti i namjere. Oni daju kreditni rejting BA, na drugim razinama je to BBB i to će biti najbolji kreditni rejting u sve tri agencije u ulagačkom smislu i time šaljemo poruku stabilnosti, pouzdanosti, konzistentnosti i tek sada ćemo se pojaviti na radaru uagača.
Europska komisija je dodijelila 700 milijuna eura Ministarstvu financija i Državnoj riznici, temeljem naših reformi i rada u proteklom razdoblju. Očekujemo nastavak tog puta, daljnje reforme i donošenje zahtjeva kako bismo dobili novih 700 milijuna eura u prosincu za pomoć svim granama našem gospodarstvu.
Nakon sastanka s ribarima, donijeli smo odluku o paketu pomoći od 105 milijuna kuna ribarskom sektoru kako bismo osigurali prinos svježe ribe tijekom turističke sezone. Drago mi je da ćemo nastaviti dijalog s ribarskim sektorom u okviru šie brige za poljoprivrednike.
Imali smo sastanke s loptačkim savezima, koji zastupaju najpopularnije sportove u Hrvatskoj. Nakon rebalansa sporazuma donijet ćemo još 60 milijuna kuna sportskim savezima, jer je to dobro i bitno zbog našeg identiteta i položaja u svijetu, zdravlja, a i znamo koliko je građanima sport važan", istaknuo je predsjednik Vlade.
Američka presuda ne utječe na Hrvatsku
"Želim spomenuti i činjenicu da je u Solunu uhićen Jovan Cvetnić koji je osumnjičen za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Humu i Voćinu 1991. To je uhićenje nastalo temeljem rada hrvatskoih institucija i radimo na procesuiranju zločina i svih onih koji su činili nedjela u Domovinskom ratu. Očekujemo od Grčke da učini sve u procesu izručenja.
Govorit ću i o temi koja se kod nas ne spominje, a to je presuda u slučaju Dobbs Vrhovnog suda SAD-a kojim je odluka o pravu na pobačaj spuštena na razinu saveznih država, što je dovelo do podjela. Mi se kao HDZ zalažemo za zaštitu života koji počinje začećem , ali i poštujemo pravo žena i zaštitu zdravljem. Mi se zalažemo za manji broj pobačaja, ali to se ne postiže zabranama. U Hrvatskoj neće biti utjecaja američke prresude. Ustavni sud je ocijenio da je Zakon o prekidu trudnoće ustavan i predsjednik Ustavnog suda je poručio da bi zabrana bila protuustavna.
Nema potrebe za dezinformiranje ljudi i nema potrebe za uvođenje istog prava koje je već uneseno. Oporbu pozivam da podrži izmjene zakona o Ustavnom sudu, jer se njima omogućuje dodatna zaštita prava koja su nam važna", naglasio je premijer.
"S obzirom na to da je predsjednik Republike jučer prihvatio odluku, onda je u redu i da Vlada danas prihvati prijedlog donošenja odluke o članstvu Finske i Švedske u NATO-u. Drago mi je da je naša konzinstentna politika postala i njegova. Važno je što Finska i Švedska odustaju od svoje neutralnosti i ulaze pod kolektivni obrambeni kišobran. Saborske su stranke ionako dale podršku njihovom ulasku u NATO", zaključio je Plenković svoj govor najvažnijom vijesti u Europi u proteklom razdoblju.