"Predsjednik Tusk je bio kod nas i govorili smo o migrantskoj krizi. Ministru Orepiću bih zahvalio jer nam je Europa dala podršku i ojačala našu inicijativu s državama na ruti. Pojačali smo na granici Makedonije i Grčke našu policiju. Od susjeda čujem pozitivne komentare zbog dobre suradnje", kazao je Orešković, prenosi Večernji list.
"U Grčkoj će se jačati Schengen, kao što je jučer rekao Tusk. Traži se da se taj migrantski val drastično uspori. To ćemo vidjeti kroz nekoliko tjedana", kazao je Orešković i dodao da je u ponedjeljak u Bruxellesu na sastanku EU –Turska.
Nećemo sutra aktivirati vojsku
"U Sloveniji vojska već pomaže policiji, a i u Srbiji postoji ta mogućnost. Nećemo sutra aktivirati vojsku, nego ćemo promjenama zakona omogućiti da se vojska uključi u čuvanje granice", kazao je o promjenama zakona koje je Vlada danas usvojila, a koji će omogućiti vojsci da pomaže policiji u čuvanju granice. Ministar Vlaho Orepić rekao je da bi se izmjene u vezi s vojskom odnosile na iznimne situacije.
Naime, Vlada je prihvatila prijedloge dopune Zakona o nadzoru državne granice i dopune Zakona o obrani kojima se omogućava da iznimno, kada Ministarstvo ili predsjednik Vlade ocijene potrebnim zbog sigurnosnih ili humanitarnih razloga, Oružane snage RH mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice na način propisan Zakonom o obrani. Oba su zakona upućena u Sabor i predloženo je da se usvoje po hitnom postupku, jer to zahtijevaju "osobito opravdani razlozi koji se odnose na dosege trenutne migracijske krize".
Predloženom dopunom Zakona o obrani propisuje se da Oružane snage RH mogu pružati potporu policiji u zaštiti državne granice u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice i da odluku o pružanju potpore Oružanih snaga policiji donosi Vlada na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, pojasnio je ministar obrane Josip Buljević.
Negativno mišljenje izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a
Na sjednici je bilo riječi i o izvješću o radu Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije (HRT) u 2014. godini, o čemu je Vlada dala negativno mišljenje. U tom se izvješću, po riječima ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, ističe da je javna medijska kuća u najvećem dijelu ispunjavala svoje obveze. No, uvidom u pojedina izvješća za televiziju utvrđena su odstupanja, odnosno niža ostvarenja programskih obveza od onih preuzetih ugovorom s Vladom, i to na svih pet televizijskih kanala HRT-a, kao i niža realizacija nekih programskih vrsta većini radijskih programa.
Pritom u izvješću nisu navedeni mogući opravdani razlozi za to, a i Vijeće za elektroničke medije je ukazalo na odstupanja od ugovorenih obveza, programske sadržaje kojih, prema ugovoru s Vladom, ne bi trebalo biti, poput zabavnog i igranog programa na kanalu HRT4 te prekoračenja dopuštenog oglašavanja u jednom satu. Također, Programsko se vijeće nije očitovalo o kvaliteti programa iako je zakonom to bilo dužno napraviti i iako postoje brojni prigovori na kvalitetu programa i profesionalnost rada HRT-a u 2014.
Dakle, istaknuo je Hasanbegović, Programsko vijeće u 2014. nije ispunilo svoje zakonske obveze te je propustilo upozoriti vodstvo HRT-a na odstupanja u programskim obvezama. Stoga je i Programsko vijeće odgovorno za nižu kvalitetu programskih sadržaja i neispunjenje zakonskih i ugovornih obveza HRT-a, i zbog toga Vlada ne može dati pozitivno mišljenje na ova izvješća, zaključio je ministar kulture.
Orešković o uvođenju eura i sastanku s Merkel
Premijer se osvrnuo i na sastanak s njemačkom kancelarkom. "Imali smo odličan sastanak u Berlinu s gospođom Merkel. Teme su bile vrlo bitne za Hrvatsku. Pojačali smo naše odnose s Njemačkom. Govorili smo o investicijama, moramo još pojačati partnerstvo s Njemačkom. U njemačkim medijima bili su odlični komentari, što je dobro za Hrvatsku", kazao je Orešković i dodao da je Hrvatska napravila veliki korak jer se o sastanku govorilo u cijeloj Europi.
"Uvjeren sam da ćemo vidjeti pozitivne pomake, tražili smo investicijski forum gdje možemo početi stvarati kontakte i pojačati investicijsku suradnju. Merkel je podržala naš program i to je vrlo bitna poruka. Sastanak je trajao malo dulje nego što sastanak na ovom nivou inače traje, to je pozitivan signal da je Njemačka spremna slušati. Prezentirao sam pet točaka koje svi znamo, usredotočit ćemo se na dug i deficit", kazao je Orešković te dodao kako će Hrvatska ispuniti kriterije iz Maastrichta.
"To je odlična poruka, a to znači da će se dug početi smanjivati i da će deficit biti ispod tri posto. To ne znači da ćemo sutra ići uvesti euro, prvo moramo ispuniti kriterije i onda ćemo imati mogućnost, pa ako ćemo željeti uvesti euro, moći ćemo to obaviti", kazao je Orešković. "Sada svi radimo na proračunu. Mnogo je posla ispred nas, ali smo na pravom putu. Budući da nam je i Njemačka dala podršku, to je pozitivan signal", zaključio je premijer.
