Na sjednici Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavili su uredbe o koeficijentima za državne i javne službe s primjerima rasta plaća za pojedine sektore, a premijer Andrej Plenković objavio je kako će suca Visokog kaznenog suda Ivicu Turudića predložiti za kandidata za novog državnog odvjetnika.
"Ova reforma obuhvaća 244.000 zaposlenih u javnom i državnom službama. Kroz nju idemo za tim da uvodimo jednostavniju i pravedniju kategorizaciju radnih mjesta", poručio je na početku ministar Ivan Malenica.
Ovom su reformom spojena radna mjesta iste ili slične složenosti te je broj radnih mjesta smanjen s 1.575 na 862 u državnim službama, odnosno s 965 na 400 u javnim službama. "Povećanje koeficijenata ide u smjeru povećanja 13,5 posto", dodao je.
Kazao je kako je osnovica od 2017. do 2023. osnovica ukupno povećana za 40 posto.
"Još u lipnju prošle godine pokrenuta je reforma u smislu promjena u sustavu plaća za državne i javne službe. Prije ovih uredbi donijeli smo Zakon o plaćama u državnim i javnim službama koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine i predstavljao je pravnu osnovu za donošenje uredbi koje danas predstavljamo", dodao je.
Vlada je među ostvarene ciljeve istaknula:
Novi koeficijenti državnih službi
Prosječno povećanje koeficijenata za radna mjesta u državnoj službi prema ovoj reformi iznosi 35 posto ukupno, odnosno povećanje od 18,6 posto u razdoblju od ožujka do prosinca 2023., a planirano je povećanje od 13,8 posto u razdoblju od prosinca 2023. do ožujka 2024.
Sindikati su dobili cjelovitu verziju Uredbe i imaju 15 dana rok za očitovanje, a nakon toga bi Vlada trebala donijeti uredbe. Ministar je pokazao tablicu s postojećim koeficijentima prema "staroj uredbi" uz koje stoje i novi koeficijenti za službenike i namještenike u državnim službama.
Zatim je istaknuo kako će te brojke izgledati na primjeru određenih radnih mjesta. Ministar Malenica istaknuo je da se ovdje radi o prosjećnoj plaći koja je izračunata na temelju prosječnog radnog staža i bez olakšica za uzdržavane članove obitelji.
"Od 2017. vidimo eksponencijalni rast i veliko povećanje koje se dogodilo u 2023 za radno mjesto višeg referenta. Moram istaknuti namještenika četvrte vrste koji je imao najmanji koeficijent od 0,6, a sada je narastao na 1,06 i on je zapravo najniži propisani koeficijent u ovoj uredbi", dodao je Malenica.
Novi koeficijenti javnih službi
Ministar Marin Piletić prezentirao je dijelove uredbe koji se odnose na namještenike u javnim službama. Budući da je u sektoru obrazovanja najveći broj zaposlenih i ima najviše sindikata, prvo je prezentirao koeficijente koji se tiču njih.
"Za učitelja novi koeficijent je 1,97, za docenta 2,8 dok za redovitog profesora 3,6", istaknuo je.
Predstavljene su i predviđene promjene, propisane koeficijente te raspon plaća za zdravstvo, ujedno jedan od najkompleksnijih sustava.
"Kroz sve što se radilo, dva puta povećanje osnovice, uvećani koeficijent, jedan sliječnik specijalist s 8 godina radnog staža s početnom plaćom u 12. mjesecu 2022. od 2999 eura dobio je plaću, zasluženu naravno, 4201 eura sada s isplatom u siječnju", dao je primjer Piletić.
Predstavljeni su i novi koeficijenti za socijalnu skrb I sektor kulture.
"Među ostvarenim ciljevima u javnim službama su znatno povećani koeficijenti s povećanom osnovicom u mandatu ove Vlade od 40 posto, rastu oba umnoška koji po novom zakonu čine osnovnu plaću", zaključio je ministar Piletić
Plenković: Ni jedna Vlada osim nas nije se upustila u ovakvo reformiranje sustava plaća
Reformu je komentirao i premijer Andrej Plenković koji je podsjetio da ona ima tri stadija. "Prvi je bio svojevrsni predujan povećanja plaća za djelatnike državnih i javnih službi, sjetimo se onog privremenog dodatka", istaknuo je premijer.
"Druga faza bila je donošenje novoga zakona o plaćama, on je na prijedlog Vlade usvojen u Saboru i stupio je na snagu 1. siječnja 2024. Treća faza je ova u kojoj smo sada, odnosi se na pripremu i usvajanje dviju uredbi, jedne koja se tiče zaposlenih u javnim službama, i druga koja se tiče zaposlenih u državnoj službi", rekao je Plenković.
Kazao je i kako se na ovako sveobuhvatan način još se ni jedna Vlada nije upustila u reformiranje sustava plaća i dodao da je reforma zapravo nadogradnja svega što je Vlada poduzimala u proteklom razdoblju kako bi se povećale plaće i kupovna moć građana. Pozvao se na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku koji govore da je prosječna plaća u studenom dosegla 1208 eura što je porast od 30 eura u odnosu na mjesec ranije. Plenković se pohvalio i kako je, od početka mandata Vlade u listopadu 2016. do studenog prošle godine, prosječna neto plaća porasla je u Hrvatskoj za 61 posto.
"Ključna poruka ove reforme je da će plaće rasti svim kategorijama zaposlenih, a obuhvaća 240.000 zaposlenika u zemlji. Cilj reforme je približno jednaka plaća za približno jednak rad, sveobuhvatna reforma, manji broj radnih mjesta i rast plaća svima", zaključio je Plenković.
Premijer je otkrio da je Povjerenstvo jednoglasno odlučio predložiti Ivana Turudića kao kandidata za budućeg šefa DORH-a.
"Održali smo jučer razgovore s četiri kandidata. Na temelju programa, razgovora i onoga što smo jučer čuli od njih, Povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da Vlada predloži Ivana Turudića za kandidata za budućeg glavnog državnog odvjetnika. Tu odluku ćemo uputiti u Hrvatski Sabor. Riječ je o istaknutom hrvatskom sucu s velikim iskustvom u pravosuđu, radio je na Općinskom i Županijskom sudu u Virovitici, bio predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, a trenutno je predsednik Visokog kaznenog suda", kazao je Plenković.
Nakon što je jučer razljutio liječničke sindikate s ovim izračunom plaće, ministar zdravstva Vili Beroš odgovarao je na pitanja novinara koji su ga pitali od kud te brojke i koliko prekovremenih liječnici moraju napraviti da bi došli do te plaće.
"Nije mi bila namjera nikoga naljtiti, već iznijeti objektivne podatke. Predstavnici sindikata bili su upoznati s izračunima. I danas smo ga ponovili za liječnika specijalista koji je ranije imao prosječnu neto plaću 1771 euro, a prosječna neto osnovna plaća s učinkom ove reforme i porastom koeficijenata na 3,75 iznosila bi prosječno 2500 eura, međutim ukupno primanje neto koje se ostvaruje na račun dežurstava i dodataka je prosječno 3500 eura, a očekujemo da će biti i više. A da je tome tako govori i primjer koji je iznio ministar Piletić", odgovorio je Beroš.
POGLEDAJTE VIDEO: Plaće rasle, liječnici se spremaju za štrajk: 'Sustav se održava zahvaljujući dobroj volji liječnika'
