Jadranka Hotko (57) iz Zagreba razveselila se kada je vidjela da je Vlada ispoštovala svoju odluku i oprostila joj dug za dopunsko osiguranje HZZO-u od 500 kuna glavnice i 1700 kamata i troškova ovrhe. Iako smatra da to pomaže vjeruje da bi najbolja opcija za dužnike bila da im se oproste kamate jer se zbog njih teško otplaćuje dug od kojeg, kaže, nitko ne bježi. Uz to, dodaje, potrebno je mijenjati i Ovršni zakon.
Ta blagajnica iz jednog trgovačkog lanca prije devet i pol godina posudila je 4000 kuna od jedne zadruge. Dosad je platila 15.000 kuna, a duguje još 60.000 što je prijavila DORH-u pa sada problem rješava na sudu. Hotko smatra kako je sustav propustio zaštiti građane od takvih lihvarskih institucija.
Vlada se pohvalila da su oni, državne tvrtke i ustanove otpisali 1,3 milijarde kuna dugova do 10.000 kuna. Ukupno je deblokirano više od 6000 građana, a za više od 150.000 je umanjen dug. Ipak pitanje je hoće li i drugi slijediti državne ustanove i tvrtke, jer za to nemaju nikavu obvezu već samo apel Vlade da se povedu za njima.
Vipnet za to ne vidi potrebu
Vlada je ranije procijenila da bi broj deblokiranih značajno porastao kada bi se i gradovi i njihove tvrtke, ali i telekomi i banke te drugi pridružili njima.
24sata su istražila hoće li se to dogoditi i ako da na koji način.
U Vipnetu su im odmah poručili kako za oprost dugova uopće ne vide potrebu. "Korisnike na vrijeme obavještavamo o dugovanjima te na taj način radimo prevenciju akumuliranja troškova. Također se trudimo izaći u susret našim korisnicima te u direktnom kontaktu s njima iznalazimo načine odnosno predlažemo prihvatljive modele podmirenja dugovanja. U ovom trenutku ne vidimo potrebu za promjenom dosadašnje poslovne prakse koja se odnosi na naplatu dospjelih, a nepodmirenih dugovanja fizičkih osoba", navode iz Vipneta.
Socijalni kriteriji banaka, HT-a...
Iz Tele2 do zaključenja teksta nisu odgovorili na pitanja, međutim iz Hrvatskog telekoma su naveli kako će odluku tek donijeti i pritom se voditi socijalnim kriterijima.
Na socijalne kriterije pozivaju se i u Udruzi banaka. Traže i porezne stimulacije, ali napominju da banke već nude reprograme. Vlada je inače predvidjela poreznu olakšicu za otpis dugova, ali banke ističu da se time samo eliminiraju porezna davanja na gubitke, a ne i daju porezne stimulacije.
"Bez obzira na novi paket zakona, potrebno je u praksi pojačati mogućnost izvansudskog dogovora s pojedinim dužnicima kako bi se za konkretan problem našlo konkretno dugoročno rješenje. Uključivanje više institucija koje će sudjelovati je dobar smjer, a najbolje je učiti iz dobre europske prakse da u Hrvatskoj takva savjetništva zažive i ostvare rezultate", kažu u HUB-u.
Odluke gradova
U Udruzi gradova, pak, pojašnjavaju da svaki grad mora donijeti odluku o otpisivanju dugova i kriterijima po kojima će to činiti. Rok za odluke svih njih je 60 dana.
Pritom treba naglasiti da će troškove odvjetnika koji su bili uključeni u sada oproštene ovrhe morati podmiriti Vlada odnosno državne tvrtke poput Hrvatske televizije, HEP-a... jer odvjetnicima, kako pojašnjavaju, otpisivanje dugova brani zakon.
Vlada će donijeti još dva zakona za blokirane prema kojima će Fina osloboditi ovrha sve koji su blokirani dulje od tri godine bez naplate. Početkom godine na snagu stupa i zakon po kojem će biti omogućen brzi stečaj za one koji duguju do 20.000 kuna i osobni stečaj za one s višim dugom.
