Na dnevnom su redu Vlade su izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima Banski dvori predlažu povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice na 90,20 posto proračunske osnovice.
Sjednica je otvorena s prijedlogom izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Ministar zdravlja Dario Nakić rekao je kako će se povećati maksimalni iznos participacije.
"Povećava se maksimalni izbos participacije s 2.000 na 3.000 kuna, a uvodi se i plaćanje pregleda na Hitnom prijemu u slučaju kada se utvrdi da zdravstveno stanje pacijenta nije hitno", tvrdi Nakić.
Vlada je glasala da se njegov prijedlog uputi na glasanje u Sabor.
"Naš cilj nije ubiranje dodatnih prihoda, nego da oni ljudi koji su stvarno ugroženi imaju pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zaštitu", naglasio je Nakić.
Iznos naknade utvrđuje Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra, a prema ranijim najavama, ta bi naknada trebala iznositi 150 kuna.
"Kod reforme hitne pomoći povećat ćemo broj timova hitne u dijelovima koji su slabo razvijeni", pojasnio je ministar zdravlja.
Saboru upućeno izvješće DORH-a bez mišljenja podržati ga ili ne
Vlada je u srijedu Saboru uputila mišljenje na izvješće o radu Državnoga odvjetništva te na izvješće o stanju sudbene vlasti u prošloj godini, ali u njemu jednoznačno ne navodi podržava li ih ili ne.
Vlada je na sjednici, kojoj zbog obiteljskih razloga nije nazočio prvi potpredsjednik Tomislav Karamarko, parlamentu na raspravu i usvajanje uputila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Vlada odbila Sinčićeve izmjene Zakona o referendumu
Vlada je, uz ostalo, odbila prijedlog izmjena Zakona o referendumu kojima zastupnik Živoga zida Ivan Vilibor Sinčić predlaže da se referendum o nekom pitanju raspisuje ako ga zatraži tri posto od ukupnog broja birača. Prijedlog je u suprotnosti s Ustavom, obrazložila je ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, jer u njemu stoji da je za raspisivanje referenduma potrebno da ga zatraži deset posto birača.
Donesen je i zaključak o izradi novog modela financiranja prijevoza redovitih učenika srednjih škola od školske godine 2016.- 2017. koji će izraditi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Odnosno, pojasnio je resorni ministar Predrag Šustar, uvest će se dohodovni cenzus, koji bi u značajnoj mjeri racionalizirao trošak srednjoškolskog prijevoza te sustav ostvarivanja prava učinio pravednijim.
Prilikom izrade novog modela sufinanciranja i financiranja srednjoškolskog prijevoza resorno će ministarstvo u suradnji s Poreznom upravom, putem službene aplikacije, prikupljati osobne identifikacijske brojeve (OIB) članova kućanstva redovitih učenika srednjih škola koji su u prethodnom razdoblju ostvarivali navedeno pravo. Pod članovima kućanstva smatraju se osobe koje zajedno žive i podmiruju troškove života bez obzira na srodstvo.
Inače, od ministra Šustara novinari nisu mogli dobiti očitovanje na zahtjev voditelja ekspertne skupine za izradu cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića, koji je najavio odstupanje članova skupine ako ministar danas do 10 sati ne odbaci zaključke saborskog Odbora za znanost, među kojima i onaj da skupinu treba proširiti s desetoro novih članova s različitih područja.
O izmjenama Zakona o HNB-u nakon očitovanja ECB-a
O predloženim izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koje bi, uz ostalo, omogućile reviziju poslovanja središnje banke od strane Državnog ureda za reviziju, moći će se raspravljati tek kad se na njih očituje Europska središnja banka (ECB), odlučeno je u srijedu na sjednici Vlade.
Mišljenje je to koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor o prijedlogu izmjena Zakona o HNB-u, koje su predložila 45 saborska zastupnika. Tim su zakonskim prijedlogom željeli omogućiti da Državni ured za reviziju jednom godišnje revidira financijska izvješća i ukupno poslovanje središnje banke, kao i da se o godišnjem izvješću HNB-a raspravlja i glasuje na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Također, predlagalo se i da se mandati guvernera i viceguvemera ograničavaju na maksimalno dva šestogodišnja mandata.
No, kazao je zamjenik ministra financija Saša Drezgić, Sabor o tom zakonskom prijedlogu ne treba raspravljati sve dok ECB ne dostavi svoje očitovanje, koje je zatražilo Ministarstvo financija. Naime, pojasnio je, Hrvatska je kao članica Europske unije dužna savjetovati se s ECB-om u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz područja nadležnosti te banke.
Među područjima o kojima se države članice moraju savjetovati s ECB-om su i prijedlozi zakona i drugih propisa koji se odnose na nacionalnu središnju banku, što je utvrđeno i samim Zakonom o HNB-u, zaključio je Drezgić.
Croatia airlines i Trade Air održavat će nerentabilne zračne linije
Vlada je donijela i odluku temeljem koje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture preuzima obvezu na teret državnog proračuna za sklapanje ugovora o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza na linijama na kojima zračni prijevoznici nemaju poslovnog interesa, a ta se linija smatra vitalnom za gospodarski i socijalni razvoj određene regije.
Na javnom su natječaju za održavanje takvih linija odabrani su Croatia Airlines i Trade Air, koji zbog toga imaju pravo na naknadu u ukupnom iznosu višem od 388 milijuna kuna za razdoblje od 2016. do 2020. godine.
Uljaniku jamstvo za dva broda
Pulskom brodogradilištu Uljanik, pak, Vlada je odobrila državno jamstvo za osiguranje 80 posto iznosa financiranja dvaju brodova za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera na prikolicama čiju gradnju je s kupcem ugovorio Uljanik.
Jamstvo se izdaje u korist Hrvatske banke za obnovu i razvoj te drugih poslovnih domaćih ili inozemnih banaka, a njime država jamči za izdavanje bankarskih garancija kupcu brodova CLdN roro S.A. Luxembourg, po avansnim uplatama u iznosu od 32,4 milijuna eura po brodu, odnosno ukupno 64,9 milijuna eura za dva broda, uvećano za troškove i kamatu.
Ugovorna prodajna cijena po brodu iznosi gotovo 58 milijuna eura, a zamjenik ministra financija Drezgić je istaknuo da je u troškovima gradnje znatno je učešće domaće komponente. Ona, naime, iznosi 35,2 milijuna eura, odnosno 63 posto ukupnih troškova gradnje broda, što u stvari predstavlja značajno izvozno tržište za domaće gospodarske subjekte koji sudjeluju u isporukama materijala i usluga prilikom gradnje broda, kazao je Drezgić.
Istaknuo je i da je kod ovog posla stupanj rizika za državni proračun od protestiranja državnog jamstva značajno umanjen jer je 70 posto financijske konstrukcije za izgradnju ovih brodova zatvoreno avansnim uplatama kupca.
