Sve su veći pritisci na Vladu da nastavi pomagati poduzetnicima koje je nagrizla koronakriza i nakon isteka tromjesečnih mjera.
Razmatra se opcija da se poticaji za očuvanje radnih mjesta produlje po principu mjesec za mjesec, ali prema strožim uvjetima.
U ovo vrijeme prošle godine telefoni turističkih agencija su zvonili bez prestanka. Sonjina dva danas su nijemi.
Mjesecima prije potpunog zatvaranja zbog korone u ožujku, interes za putovanja je nestao. Zadnje ture su se odradile za Novu godinu. Nakon toga ništa osim troškova.
"Mi smo svo ovo vrijeme crpili neke naše rezerve, nekakve naše mogućnosti da si osiguramo likvidnost. Uz sam trošak plaća zaposlenika, tu su enormni poslovi u vidu najma prostora, u vidu opreme uredske", pojasnila je Sonja Lovrentjen, voditeljica poslovnice putničke agencije.
Agencija u kojoj ona radi u izboru između prostora u kojem rade i radnika, odlučila je zadržati radnike pa je njih pet smješteno u jedan ured. Zbog mjera većinom rade od doma. No, nakon svibnja vladinih mjera više nema što opet dovodi u pitanje radna mjesta.
"Danas je 22. svibnja, što svi mi znamo da mjere staju 31. svibnja. Mi smo malo više od tjedan dana do trenutka da će se donositi odluke što će biti sa svim zaposlenicima. Brojni moji kolege su već krenuli u otpuštanja", rekla je Lovrentjen.
Zato je jedan od zahtjeva na jučerašnjem prosvjedu poduzetnika na Markovom trgu bio produljenje mjera za očuvanje radnih mjesta.
Vlada je u ožujku osigurala 3250 kuna po zaposleniku za oko 500.000 radnika na što je potrošila više od milijardu i pol kuna. U travnju je iznos bio milijardu i 800 milijuna kuna jer se pomagalo s 4000 kuna po radniku. Za svibanj će se tek isplatiti više od 2 milijarde kuna.
Da umire pobunjene poduzetnike Vlada je najavila mogućnost produljenja mjera mjesec za mjesec. No, odluka još nije donesena. Bit će tek ako Vlada procijeni da još ima onih koji imaju probleme u poslovanju.
"Onda ćemo tražiti rješenja da se sukladno precizno definiranim kriterijima iznalaze mjere koje bi mogle pomoći zaposlenicima u tom sektoru", poručio je premijer Andrej Plenković.
Precizno definirani kriteriji još uvijek nisu objavljeni, ali trebali bi se odnositi na pojedine sektore, u prvom redu turizam, prijevoz i ugostiteljstvo. Na to otpada između polovine i trećine od 84.000 tvrtki koje su zatražile pomoć. Ovog puta će morati ispuniti strože financijske uvjete. Doznajemo da bi u obzir došli samo oni koji dokažu pad u poslovanju za više od 50 posto.
"I to je u redu. Mi smo na koncu konca predložili da to bude od 50 posto pa na više. A najbitnije je da oni koji su najviše ugroženi, koji imaju i peti mjesec nula kuna, a vjerojatno će i šesti mjesec, da oni koji su 100 posto praktički u padu budu svakako u tim mjerama", Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Vlada se nada da će Hrvatska zagrabiti što veći iznos od europskih 500 milijardi eura pomoći za zemlje članice. No, vremena je sve manje, a poduzetnici su sve nestrpljiviji i traže konkretan plan.
