Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u Hrvatski sabor prijedlog zakona o strancima (EU) kojim se na drugačiji način regulira zapošljavanje stranaca, budući da Vlada više neće utvrđivati godišnju kvotu dozvola za njihovo zapošljavanje.
Poslodavci bi se ubuduće za pronalaženje radne snage obraćali Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), koji će im izdati mišljenje nakon što provede test tržišta rada.
"Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, HHZ će izdati pozitivno mišljenje za zapošljavanje stranaca. Tek nakon toga poslodavci mogu podnijeti zahtjev za izdavanjem dozvola za boravaka i rad u policijskim upravama odnosno postajama", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Zakonom je propisano i da taj postupak pred nadležnim tijelima do izdavanje dozvole za boravak i rad može trajati najviše 45 dana, a propisane su i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja - kada je taj rok 15 dana, a u slučaju sezonskog rada od 90 dana - rok je 10 dana.
Odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada, Upravno vijeće HZZ-a je dužno donijeti u roku od 8 dana od stupanja na snagu ovog zakona, a predviđeno je da on stupi na snagu od početka iduće godine.
Zakonom se uvodi i novi institut dugotrajne vize, u slučaju da je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak u jednu od svrha propisanih zakonom (rad, spajanje obitelji, studiranje, istraživanje, srednjoškolsko obrazovanje), odnosno ako mu je izdana dozvola za boravak i rad, a za ulazak u Hrvatsku mu je potrebna viza, naveo je Božinović.
Povoljnije je i reguliranje privremenog i stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, a koji imaju potvrdu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske - jer neće trebati ispunjavati uvjet od 5 godina zakonitog boravka, već samo tri godine. Također pod povoljnijim uvjetima stalni boravak mogu steći i članovi obitelji hrvatskog državljana - jer neće trebati ispunjavati uvjet od 5 godina zakonitog boravka, već samo četiri godine.
U Sabor zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta
U Sabor su upućeni i konačni prijedlog zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta kojim se želi čuvati trajna uspomena i sjećanje na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu te potaknuti razvoj grada.
Poseban domovinski pijetet obuhvaća sjećanje na poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu, dostojno obilježavanje dana posebnog domovinskog pijeteta u Vukovaru, označavanje vukovarskih mjesta stradavanja i sjećanja iz Domovinskog rata, odgovarajuće odgojno-obrazovne i znanstvene aktivnosti i dr.
Područja posebnog domovinskog pijeteta su područje Grada Vukovara i naselje Bogdanovci u Općini Bogdanovci.
Zakonom će se uspostaviti posebno međuresorno tijelo - Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj, kao stalno, međuresorno tijelo od 15 članova koje će imenovati Vlada na vrijeme od četiri godine.
Saboru je upućen i konačni prijedlog zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku, kojim bi ta bolnica postala Nacionalna memorijalna bolnica te bi svu brigu oko vođenja i poslovanja, kao i sredstva za njezin rad, osiguravalo Ministarstvo zdravstva.
Vlada je donijela i rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća grada Orahovice te Općinskog vijeća općine Otok zbog toga što u zakonom određenom roku - do kraja prošle godine - nisu osvojile proračun za ovu godinu godinu niti odluku o privremenom financiranju.
Prijevremeni izbori održavaju se u roku od 90 dana od dana raspuštanja predstavničkog tijela, a u slučaju podnošenja tužbe predsjednika raspuštenog predstavničkog tijela Viskom upravnom sudu protiv rješenja o raspuštanju, u roku od 90 dana od objave odluke Suda ako je tužba odbačena ili odbijena.
Usvojen Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama 2020.-2024.
Vlada je usvojila petogodišnji Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama koji definira aktivnosti koje će zajedničkim djelovanjem nadležnih državnih tijela, škola i nevladinih organizacija pridonijeti najboljoj mogućoj zaštiti dionika odgojno-obrazovnoga sustava od nasilja.
Akcijskim plan za prevenciju nasilja u školama 2020.-2024., prihvaćenim na sjednici u četvrtak, obuhvaćen je zakonodavni okvir, dostupnost i kvaliteta podataka, potpora dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, školski preventivni programi, projekti i strategije te medijska kampanja kroz šest ciljeva s više podciljeva.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je donošenje Akcijskog plana svojevrsni ekonomski i etički imperativ te navela da je najraširenija vrsta nasilja u školama međuvršnjačko nasilje.
"Kada sagledavamo što se događa u našim školama, ne možemo reći da to izlazi iz konteksta u usporedbi s prethodnim razdobljem ili u usporedbi s drugim državama, ali sigurno je da je stanje takvo da traži jedan cjeloviti pristup koji onda treba predvidjeti različite mjere i različite ciljeve i financijska sredstva kako bi se ostvarila škola koja ima nultu stope tolerancije na bilo kakvo nasilje i koja se uspješno bori protiv bilo kakvog oblika nasilja", rekla je.
Šest ciljeva Akcijskog plana, dodala je, obuhvaća i djelomičnu promjenu zakonodavnog okvira, sustavno prikupljanje podataka, ali i poboljšanje kvalitete programa koji se provode u školama vezano uz prevenciju nasilja.
Prvi je cilj usklađivanje i unaprjeđivanje zakonodavnog okvira za prevenciju nasilja u školama. Slijedi ostvarivanje sustavnog prikupljanja i obrade podataka koji su relevantni za prevenciju nasilja u školama, poboljšanje kvalitete i praćenje te povećanje broja verificiranih školskih programa/projekata za prevenciju nasilja koji se provode u školama.
Četvrti je cilj osiguranje sustavne mjere potpore u prevenciji nasilja u školama učenicima, učiteljima, roditeljima/skrbnicima, a peti osiguranje pretpostavki za ostvarenje nulte tolerancije na nasilje u školama. Šesti je cilj provođenje medijske kampanje o prevenciji nasilja u školama.
"Treba istaknuti da se računa na široku edukaciju i kontinuirani razvoj kompetencija radnika zaposlenih u školama vezanih uz prevenciju nasilja i pravodoban odgovor u slučaju dešavanja bilo kakvog nasilja u školama", rekla je Divjak.
Podupirat ćemo projekte koje škole imaju, nagrađivati najbolje škole koje će se uspješno boriti protiv nasilja, raditi na razvoju empatije među učenicima i zaposlenicima, dodala je.
Akcijski plan tako, među inim, predviđa usvajanje Povelje o nenasilju na nacionalnoj razini na temelju koje će svaka škola izraditi kodeks ponašanja koji se temelji na empatiji i definira zajednički sustav vrijednosti usmjeren na promociju nenasilja i podržavajućega školskog okruženja.
Za provedbu Akcijskog plana do 2024. godine bit će potrebno, procijenjeno je, nešto više od 27 milijuna kuna.
Povjerenstvo koje je izradilo Akcijski plan imalo je 23 člana, a sudjelovali su, uz predstavnike Ministarstva, i predstavnici Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, UNICEF-a, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, Hrvatskoga psihološkog društva, Hrvatskoga pedagogijskog društva, Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Sindikata hrvatskih učitelja, pravobraniteljice za djecu, MUP-a, Agencije za odgoj i obrazovanje, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje ( CESI) i Centra za pružanje usluga u zajednici, "Savjetovalište Luka Ritz" te predstavnici Nacionalnog vijeća učenika.
Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je nasilje u školama negativna pojava koju je nužno suzbijati i prevenirati brojnim mjerama i zajedničkim naporima, od obitelji pa do obrazovnog sustava, radi zaštite djece i digniteta nastavnika i profesora.
