Ministar zdravstva Vili Beroš večeras je gostovao u RTL Direktu u čijem je studiju upitan ima li Hrvatska ludu sreću što se ne nalazi među 70 zemalja gdje su se pojavili novi sojevi. Također, Beroš je upitan postoji li mogućnost da ne znamo da je novi soj stigao.
"Ne znam koliko smo imali ludu sreću, ali znam da smo poduzeli sve, uključujući i mjere na granicama, kako taj novi soj ne bi došao. Još u prosincu prošle godine britanski Konzorcij za istraživanje genoma virusa Covid-19 je detektirao da postoji više varijanti virusa. Nama je poznata britanska B117 koja je prisutna u 45 zemalja, a u 13 zemalja postoji lokalna tranzicija. Širenje tog virusa je nešto brže i stoga vjerujemo da se može prepoznati ona regija gdje je incidencija novozaraženih najveća i to bi moglo ukazivati indirektno na postojanje takvih varijanti virusa. Postoji i južnoafrička koja je prisutna u 11 zemalja i nekim našim susjednim. Sve to tjera na dodatni oprez. Sve te elemente uzimamo u obzir kod određivanja mjera.
Nema jasnih podataka da u Hrvatskoj postoji takvo nekakvo žarište u kojem bi se infekcija brže širila i tako indirektno ukazala na prisutnost novih varijanti. No, to jedino možemo doznati sekvenciranjem i upravo se prilagođavamo potrebi tog sekvenciranja. Angažirali smo brojne zdravstvene i znanstvene kapacitete ne bismo li upogonili isto. A i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti će za Hrvatsku i sve ostale europske zemlje osigurati sekvenciranje za 200 uzoraka tjedno. Oni preuzimaju i trošak transporta i evaluacije. Kliničkih parametara koji bi na tako nešto ukazivalo nemamo", rekao je ministar Beroš za RTL Direkt.
Tajna slovenskog neuspjeha
"Nisam upoznat s detaljima epidemiološke situacije u Sloveniji. Jasno je da univerzalnog recepta za rješavanje epidemije nema. Iz dana u dan potrebno je evaluirati brojne parametre, medicinske i nemedicinske, i balansirati između mjera usmjerenih očuvanju zdravlja i usmjerenih očuvanju ekonomskih aktivnosti.
Taj balans je izrazito teško naći. Vjerujem da je u tome uzrok. Vjerujem da su Slovenci jednako odgovorni kao i Hrvati, u zadnje vrijeme pokazuju iznimnu, osim nekih primjera, odgovornost što je zajedno s mjerama polučilo ovu situaciju u Hrvatskoj", komentirao je Beroš.
Hoće li biti revidiranja nelogičnosti nekih mjera nakon 15. veljače?
"Sve što je određeno kroz mjere ima nekakvog smisla. No, sveukupno poštivanja i nepoštivanje mjera predstavljaju spektar u epidemiji. To nije tipično samo za Hrvatsku nego za sve europske zemlje. I u drugim zemljama se rađaju nelogičnosti. Kada govorimo o kavi za van za kafiće i benzinske pumpe. Jesu li benzinske pumpe mjesto za druženje, razgovor i sjedenje? Nisu, one su za točenje benzina, a možemo uzeti i kavu za van, ali nakon toga idemo i odlazimo", veli Beroš.
"No, u gradu u slastičarnici se može uzeti kava pa pred njom stoji 20 ljudi s kavom. Zašto on smije, a oni iz kafića ne smiju? Hoćete li 15. veljače neke od tih stvari revidirati da imaju više smisla?", pitala je voditeljica. Beroš je odgovorio da vjeruje da će epidemiološka situacija i dalje biti stabilna i da neće doći do pojave novih žarišta ili varijante i da će moći evaluirati sve elemente te polako relaksirati mjere.
"Međutim, iznimno oprezno jer mjesta nestrpljenju nema. Iznimno promišljeno i polako sve dolazi u obzir. Nikome od nas nije cilj restriktivno djelovati. Djelujemo na one segmente života za koje epidemiološka struka procjeni da su rizični", rekao je ministar.
Puno ljudi na pokupu Miroslava Tuđmana
Voditeljica je spomenula današnji sprovod saborskog zastupnika Miroslava Tuđmana na Mirogoju na kojem je očigledno bilo više od 25 osoba. Jedan od ljudi na Tuđmanovu posljednjem ispraćaju bio je i Beroš pa je upitan koji je njegov odgovor na kritike da na pokopu nije trebalo biti toliko ljudi.
"Zahvalio bih Gradskim grobljima na organizaciji tog pogreba jer je sve bilo po epidemiološkim mjerama i pravilima Gradskih groblja za pogrebe u vrijeme Covid epidemije. Sam lijes je doveden pogrebnim vozilom na samu grobnicu prije početka pogreba. Postojali su odijeljeni odjeljci s trakama na adekvatnoj udaljenosti za obitelj, dužnosnike, članove Sabora, za vojsku, Generalski zbor. Oni su imali ograđen prostor koji je bio dovoljno udaljen. I između svakog pojedinca je postojala distanca, nosile su se maske, nije bilo fizičkog kontakta i Gradska groblja su tako omogućila pridržavanje epidemioloških mjera", odgovorio je Beroš.
Novinarka je konstatirala da drugi mogu reći da su njima neki umrli pa svejedno na ispraćaju nije moglo biti više od 25 ljudi. Beroš je odgovorio: "Na ovaj način mislim da je bilo moguće jer svi koji su bili znaju da su na nekoliko punktova bili čuvari i redari iz Gradskih groblja koji nisu dopuštali pristup osobama za koje to nije bilo predviđeno. A sami ti punktovi su bili odvojeni."
Zašto osobe koje su se dva puta cijepile moraju na test pri putovanju?
Novinarka je upitala zašto osoba koja se dva puta cijepila mora svaki put ići na test na koronu te da su Danska i Norveška tom problemu doskočile "Covid putovnicama". Beroš je iznio mišljenje o tome.
"To ima smisla i imat će još više smisla u budućnosti ako će ova epidemija dugo trajati. No, u ovom trenutku kada je procijepljenost relativno niska, to i nema previše smisla. Jer takva putovnica je namijenjena identifikaciji zaštićenih, a njih je sada malo i rađa diskriminaciju i stigmatizaciju. Kada bi se sada počela izdavati takva Covid putovnica, mlađe osobe, koje su na kraju reda za cijepljenje, bile bi diskriminirane. Ne bi mogle putovati, sudjelovati na koncertima ili izložbama. Ili drugim priredbama koje bi zahtijevale takvu Covid putovnicu. Ako će ugroza dugo trajati vjerujem da će i to doći na red. No, na razini EU-a mora se naći regulativa koja će ta etička i pravna pitanja riješiti i omogućiti funkcionalnost. S obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, mislim da je za nas to posebno važno jer nam je iznimno bitna sigurnost onih koji dolaze k nama na ljetovanje", rekao je ministar.
Dolaze li u obzir rusko i kinesko cjepivo?
Upitan hoće li se situacija s cijepljenjem u Hrvatskoj polako početi popravljati i koliko doza cjepiva od AstraZenece stiže u utorak, Beroš odgovara da bi ovaj put to trebalo biti znatno bolje.
AstraZeneca se obvezala isporučiti 154.966 doza u četiri tranše do kraja mjeseca. To bi trebalo biti dovoljno za naše planove. No treba vidjeti i što će biti s drugim proizvođačima - ne samo Hrvatska nego i Europska komisija, pokušavaju to postići...", rekao je na što je uslijedilo pitanje o ruskom i kineskom cjepivu te dolaze li ona u obzir, hoće li ih Hrvatska tražiti i dobiti.
"Učinkovitost i sigurnost su na prvom mjestu. Vlada RH ne može dopustiti primjenu nesigurnog cjepiva. Istina je da je europska regulativa iznimno zahtjevna, ali isključivo iz razloga sigurnosti. U trenutku kada rusko i kinesko cjepivo budu evaluirani po EMA-i, nema nikakvog problema da oni budu i na hrvatskom tržištu. Bez kliničkih dokaza da je cjepivo i učinkovito i sigurno, ne možemo razmišljati o cijepljenju. A i ruske zdravstvene vlasti kao i kineski proizvođači imaju mogućnost aplicirati na EMA-u i već jesu. Prema nekim mojim spoznajama dolazi u obzir da se čak tijekom travnja rusko cjepivo odobri. I u tom slučaju ćemo poduzeti sve da ga osiguramo za naše građane", veli ministar.
Je li otvorena opcija uzimanja jedne doze cjepiva kao u Britaniji?
Britanci su uzimali jednu dozu cjepiva i htjeli njome cijepiti što više stanovnika. Beroš je upitan je li to opcija i u Hrvatskoj.
"EMA određuje pravila, a ona tvrdi da ne. No, određeni imunitet se stječe i nakon prve doze. Niži je nego se postiže imunitet nakon docjepljivanja, ali nije toliko velik. Znači, ima neke logike u tome, kao što razmišljaju Britanci, da su prvu dozu dali svima jer se na taj način postiže određena doza, ali taj imunitet niti je tako dugog trajanja niti je toliko velik kao i prilikom docjepljivanja. I to treba uzeti u obzir. Vjerujem da nakon odobrenja AstraZenecina proizvoda od EMA-e i nakon razgovora s ostalim proizvođačima, da ćemo se vratiti u one nekakve ranije tračnice promišljanja o cijepljenju i da će to ići dobrim tijekom", kazao je Vili Beroš za RTL Direkt.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
