Ekonomist Supachet Chansarnsa Sveucilista Bankok proveo je analizu izgleda za postizanje odrzivog razvoja medu 115 zemalja s visokim i srednjim dohotkom koje su na temelju prihoda podijeljene u tri skupine - 44 zemlje s visokim dohotkom, 40 zemalja s gornjim srednjim dohotkom i 31 zemlja s nizim srednjim dohotkom u 2008. godini.
Autor je u Indeks ljudskog razvoja (HDI) ukljucio cetiri indikatora - bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika, ocekivani zivotni vijek, prosjecne godine skolovanja i ocekivane godine skolovanja.
Njima je dodao tri pokazatelja - kolicinu emisije ugljicnog dioksida po stanovniku, potrosnju elektricne energije po stanovniku i koristenje energije po stanovniku, kako bi se pokazalo "koje zemlje mogu koristiti minimalne resurse da postignu najveci stupanj odrzivog ljudskog razvoja".
Problematicnost indikatora
Kad se radi procjena razvoja neke zemlje, koristenje ustaljenih indikatora poput BDP-a ne govori puno – jer se iz njega ne vidi primjerice kolika je pismenost medu ljudima, ocekivano vrijeme zivota, standard zivota, ravnomjernost raspodjele tog bogatstva, itd. Tako se pojavila potreba za novim indikatorima koji preciznije opisuju razvijenost pojedinih zemalja, objasnjava Robert Pasicko iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Dodaje da UNDP svake godine objavljuje HDI unutar koga se javlja potreba da se u njegov izracun uzme u obzir i utjecaj na okolis, jer zemlje koje uniste svoj okolis nepovratno i srozavaju mogucnost za vlastiti razvoj.
Top devet zemalja
Pored Hrvatske, Chansarnov izracun u top devet zemalja uvrstio je Hong Kong, Madarsku, Izrael, Maltu, Poljsku, Portugal, Svedsku i Svicarsku. Za njih se smatra da imaju sto posto ucinkovitosti u koristenju minimuma resursa u postizanju trenutacne razine ljudskog razvoja.
Dobrobit buducih generacija
Da bi se postiglo kontinuirano transgeneracijsko ljudsko blagostanje, potreban je odrzivi ljudski razvoj. Stoga, ljudski razvoj, kao i gospodarski rast i razvoj zemlje, bez brige o okolisu nece biti odrziv, sto izaziva nepovoljan utjecaj na dobrobit buducih generacija jer ce one imati neprikladna sredstva za maksimiziranje svoga blagostanja, objasnjava se u casopisu Procedia Environmental Sciences.
Preostalih 35 zemalja iz razvojne skupine kojoj pripada i Hrvatska trebaju smanjiti emisiju ugljicnog dioksida, potrosnju elektricne energije i koristenje energije da bi se priblizile odrzivom ljudskom razvoju.
Ova studija daje vise pokazatelja ljudskog razvoja od Indeksa sretne planeta (HPI) i vise pokazatelja okolisa od Indeksa odrzivog ljudskog razvoja (SHDI), smatra ekonomist sa Sveucilista Bankok.
Na primjer, Norveska, koja je najbolja zemlja na temelju SHDI, samo je 46.16 posto ucinkovita u usporedbi sa zemljama najbolje prakse iz svoje skupine, jer ima previse potrosnje elektricne energije, pokazatelj koji nije ukljucena u SHDI. Takoder, Kostarika, koji je najbolja zemlja prema pokazateljima HPI, samo je 83.5 posto ucinkovita u usporedbi sa zemljama najbolje prakse iz svoje skupine prema novim indikatorima ljudskog razvoja.
Nadalje, ova studija obavjestava o iznosu sredstava za koji svaka zemlja treba smanjiti opterecenje okolisa da bi se smatrala ucinkovitom i imala bolju priliku za postizanje odrzivog razvoja.
U zemlji visokog ljudskog razvoja mnogi nemaju za ogrijev
Na suprotnom polu se nalazi Kuvajt, jer medu zemljama s visokim dohotkom ima previsoku emisiju ugljicnog dioksida, potrosnju elektricne energije i koristenje energije. Nastavili se takva situacija, ucinit ce ljudski razvoj besmislenim u toj zemlji buduci da ce okolis postati neprikladan za sretan zivot ljudi, tvrdi Chansarn. Kazahstan i Ukrajina zabrinjavaju jer su najmanje ucinkoviti, sto znaci da daju najnize prilike za postizanje odrzivog razvoja, dodaje.
Vrijednost ovog istrazivanja je pomak prema cjelovitom gledanju na stvari, ali ovaj pristup sam po sebi nema neku prakticnu vrijednost, ocjenjuje Pasicko i precizira: "Moze se reci da smo kao drzava prakticki unistili nasu industriju, tako da imamo nizu potrosnju energije i manju emisiju po glavi stanovnika od primjerice prosjeka EU".
"Jesmo li razvijeno drustvo ako si znacajan postotak nasih sugradana ne moze priustiti da zagrije svoj zivotni prostor zimi, ako je skoro deset posto gradana blokirano u banci, ako imamo visoku nezaposlenost mladih? Sve te vrijednosti bi trebalo valorizirati kroz indekse, i tek ako se smanjuju mozemo govoriti da se razvijamo. Ako nam BDP raste, a ove vrijednosti padaju, i mi kao drustvo se ne razvijamo nego padamo", porucuje.
Hocemo li se kockati s busenjem nafte u Jadranu?
Da bi dale bolju priliku za postizanje odrzivog razvoja, vlade zemalja moraju imati odgovarajucu politike smanjenja emisije ugljicnog dioksida, elektricne potrosnje i potrosnje energije na najmanje iznos, bez spustanja sadasnje razine ljudskog razvitka, zakljucuje se u clanku koji Hrvatsko daje visoke izglede za odrzivi ljudski razvoj.
Pasicko na to dodaje: "U momentu kad se razmisljamo kockati s busenjem nafte u Jadranu, trebamo ispravno valorizirati i rizike po okolis koje ovdje otvaramo, te koliko nas ti rizici u buducnosti limitiraju. Umjesto na rast, trebamo staviti naglasak na razvoj, rastom stvari postaju vece, a razvojem bolje", zakljucuje Robert Pasicko iz UNDP-a u Hrvatskoj.
