Više oporbenih saborskih klubova suglasilo se u četvrtak da se podatci o osobama koje su pravomoćno osuđene za seksualno nasilje nad djetetom, trebaju čuvati trajno.
To je sugerirao i Ured pučke pravobraniteljice, kazao je Miroslav Škoro (ZPH) u raspravi o Vladinu prijedlogu da se izmijeni Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitacije.
Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, Škoro ističe kako je u 2020. od 99 počinitelja spolnih delikata na štetu djece, njih 44 osuđeno na kaznu do jedne godine, a rehabilitacija im nastupa nakon šest godina.
Nastupom rehabilitacije, tumači Katica Glamuzina (Socijaldemokrati) više nije moguće provjeriti počiniteljevu kriminalnu prošlost, otvara se mogućnost da on opet dođe u kontakt s djecom. Stoga, naglašava, treba spriječiti da pravomoćno osuđeni počinitelji ponovno dođu u kontakt sa djecom, radi čega je trajno potrebno čuvati podatke o osuđivanosti u slučaju seksualnog nasilja nad djecom.
Na tom je tragu i razmišljanje Davora Dretara (DP) koji pozdravlja što će poslodavac koji zapošljava osobu koja će redovito kontaktirati sa djecom, morati tražiti posebno uvjerenje da nije bila osuđivana za kaznena djela na štetu djeteta, no zanima ga koliko će samoj osobi ili tvrtki trebati da pribavi takvo uvjerenje?
Omogućit ćemo tvrtkama i udrugama koje zapošljavaju ljude na takvim radnim mjestima „relaksiran pristup“ našoj bazi, „selektivno i pod kontrolom države“, odgovorio je državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave Juro Martinović.
Objasnio je i kako će izmjene predmetnog zakona omogućiti međunarodnu razmjenu podataka iz kaznenih evidencija.
Uspostavit će se, kaže, centralizirana baza podataka o identitetu osoba osuđenih zbog kaznenog djela u državi članici EU, a državljani su trećih zemalja ili osobe bez državljanstva. Ta će baza obuhvaćati i biometrijske podatke (otisci prstiju, eventualno i prikaz lica) kako bi se osigurala njihova brza i sigurna identifikacija osuđenih osoba.
Stvorit će se pretpostavke za interoperabilnost kaznene evidencije s drugim EU bazama podataka o identitetu osoba, čime se povećava unutarnja sigurnost granica ranijom kontrolom putnika bez vize, poboljšava sustav zaštite vanjskih granica od nezakonitih migracija i poboljšava sustav razmjene podataka o izdanim vizama.
