Prema podacima Eurobarometra, Hrvatska spada na samo dno ljestvice kada je riječ o zdravstvenoj pismenosti i odnosu prema teorijama zavjera. Broj naših sugrađana koji vjeruju u sve i svašta inače je prilično zabrinjavajući, a sada, u pandemiji, mogao bi biti i poguban.
Tako na primjer čak 47% Hrvata vjeruje da antibiotici ubijaju i viruse i bakterije, čak unatoč činjenici što im sam naziv, anti-biotici, sugerira da se radi o lijekovima za eliminaciju bakterija. Za usporedbu, u ovo vjeruje 32% svih građana EU.
Visokih 38% građana Hrvatske smatra da lijek za rak već postoji, no da ga se skriva od javnosti iz komercijalnih razloga, dok 50% njih vjeruje da su virusi proizvedeni u laboratorijima kako bi se kontroliralo naše slobode.
"Nalazi Eurobarometra o hrvatskim građanima uklapaju se u nisko povjerenje Hrvata u institucije, relativno lošu obrazovnu strukturu, koja je podosta vezana uz lošu dobnu strukturu stanovništva. Premda naš školski sustav nudi puno informacija i široku opću kulturu, ne uspijeva adekvatno prenijeti znanje i vještine. To se vidi po lošim rezultatima prema PISA studiji o jezičnoj i matematičkoj pismenosti naših školaraca, a onda se odražava i na ovakva razmišljanja o zdravstvenim temama", objasnio nam je docent na Fakultetu političkih znanosti, Višeslav Raos.
I dok u nekim normalnijim vremenima svatko može vjerovati u što god hoće jer time uglavnom ne utječe na nikog drugog, u kriznim, pandemijskim, vremenima pokazalo se da uvjerenja koja su u čistoj suprotnosti sa znanstvenim činjenicama baš i nisu bezopasna.
Slična su se uvjerenja mogla čuti od velikog broja prosvjednika protiv cijepljenja i vladinih mjera, a istraživanje Eurobarometra moglo bi nekim dijelom i objasniti različite epidemijske ishode u različitim državama.
"Viša smrtnost svakako je vezana uz nižu procijepljenost, a ona je kod nas niska zbog kombinacije loše informiranosti, niske zdravstvene pismenosti i nepovjerenja prema javnim institucijama, kao i zbog toga što dio društvenih aktera koji imaju ugled i utjecaj aktivno motivira građane protiv, umjesto za cijepljenje", kaže politolog.
Na pitanje može li se ovakvo stanje nacije popraviti, i kako, odgovor je jasan. Potrebna je obrazovna reforma, ali i kvalitetnije komuniciranje javnih vlasti prema građanima, kao i poboljšanje komunikacije liječnika i pacijenata. A u kakvom se društvu nalazimo na ovoj ljestvici?
"U istraživanju Eurobarometra slične brojke Hrvatskoj nalazimo za Rumunjsku i Bugarsku, dok su najbolje zdravstveno pismeni Irci te skandinavske države", objasnio je Raos.
Niske razine zdravstvene pismenosti jedan su i od uzroka prosvjeda, no ipak Raos objašnjava da to nikako nije cijela priča.
"Nasilne prosvjede vidimo i u Nizozemskoj, koja je dobro procijepljena i u Austriji, koja, u usporedbi s drugim zapadnoeuropskim zemljama, imao relativno niski udio cijepljenih. Spremnost na nasilne prosvjede ima dublje društvene razloge i nije nužno povezana s razinom povjerenja u medicinu. Srećom, u Hrvatskoj do sada nismo imali previše nasilja na prosvjedima, svakako ne onakvog kakvo smo mogli vidjeti u prethodno navedenim državama", objasnio je Raos.
