samo 8 posto sretnika /

Više od 65 posto ispitanih prvu plaću je imalo ispod 4.000 kuna

Image
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Za 15 posto ispitanih prva plaća za puno radno vrijeme iznosila je manje od 2.000 kuna

8.6.2015.
11:13
Davor Puklavec/PIXSELL
VOYO logo

Prema anketi koju je proveo MojPosao na 6.000 ispitanika, samo osam posto ispitanih radnika može se pohvaliti svojom prvom plaćom većom od 6.001 kuna za puno radno vrijeme.

Image
stručna sprema i primanja /

Nesrazmjer u plaćama: Krojačici manje od 3.000, farmaceutu više od 9.000 kuna

Image
stručna sprema i primanja /

Nesrazmjer u plaćama: Krojačici manje od 3.000, farmaceutu više od 9.000 kuna

Većini ispitanika (51 posto) prva plaća za puno radno vrijeme iznosila je između 2.001 i 4.000 kuna. U ovoj skupini ispitanici navode kako je bila riječ o sezonskim ili poslovima u državnoj službi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Radilo se i više od punog radnog vremena, kao i danas. Prekovremenih je bilo 'na izvoz' ali nisu bili plaćeni", prisjeća se jedan od ispitanika.

Jedna ispitanica je dodala: "Radila sam bez dana odmora dva i pol mjeseca za 3.000 kuna".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prve plaće u iznosu od 4.001 do 6.000 kuna imalo je 26 posto ispitanika. Ovdje je prije svega riječ o visokoobrazovanima i poslovima u struci. 

Međutim, za 15 posto ispitanih prva plaća za puno radno vrijeme iznosila je manje od 2.000 kuna. Među ovim ispitanicima nalaze se i oni koji su radili na mjerama stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Ukoliko su prva primanja ispod minimalca, koji je svakako mizeran, postavlja se pitanje kako će se ti mladi ljudi u budućnosti ekonomski osamostaliti, kao i kamo vodi takvo rezanje cijena rada. Naime, mjere zapošljavanja dovode do pada cijena rada, a time i do pada primanja, čime dolazi do osiromašivanja radnika, dok se opseg posla ne smanjuje, a troškovi života rastu iz mjeseca u mjesec. 

Prosječna neto isplaćena plaća na razini prošle godine iznosila je 5.507 kuna i u odnosu na godinu dana ranije porasla je za 38 kuna, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prosječnim plaćama prema stupnju stručne spreme i po djelatnostima. Nekvalificirani radnik prosječno je zaradio 2,4 puta nižu plaću od radnika s visokom stručnom spremom.

Prema podacima Porezne uprave iz listopada prošle godine, svaki sedamnaesti radnik u Hrvatskoj radi za minimalnu plaću ili plaću koja je niža od 3.017,16 kuna bruto. Uz prosječni prirez od 12 posto radnik na minimalcu na ruke primi nepunih 2.385 kuna. Takvu plaću u Hrvatskoj prošle godine imalo je oko 80.000 radnika. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Radnik na minimalnoj plaći dnevno na raspolaganju ima 79,5 kuna za sve troškove, od stanovanja, hrane, prijevoza, obrazovanja, zdravstva, kulture.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo