Istaknuo je kako će ova Vlada "slomiti javni dug". Optimistično je naveo da će u mjesec dana biti uloženo 100 do 200 milijuna eura ne bi li se brzo smanjio javni dug i nakon toga dobila pozitivnija ocjena kreditnog rejtinga.
Privatizacija javnih tvrtki
To će, kaže premijer, biti učinjeno kroz privatizaciju javnih tvrtki u kojoj bi sudjelovali mirovinski fondovi. Naveo je da su fondovi, koji već imaju udjele u nekim državnim tvrtkama, iskazali interes za povećanje svojih udjela, ali nije želio otkriti u kojim državnim tvrtkama će udjeli prvi na prodaju.
Kada se to riješi, najavio je, s ministrom financija Zdravkom Marićem krenut će na road show na kojem će, prvo u Londonu, a bude li trebalo i SAD-u, investitorima predstaviti plan reformi, ali i, kako je kazao, pokazati da se ostvaruju rezultati.
Reforme socijalnih davanja
Na smanjenje javnog duga, i to u ovoj godini na 85,9 posto BDP-a, a do 2019. na 80 posto BDP-a, trebale bi utjecati i reforme socijalnih davanja, kroz uvođenje imovinskog cenzusa, kao i mirovinskog sustava.
Pravi učinci mirovinske reforme, prema riječima ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić, očekuju se tek 2030. godine i to od 2,4 milijarde kuna, jer se promjene u penalizaciji prijevremenog umirovljenja planiraju tek 2025., a produljenje roka za odlazak u mirovinu 2028.
Promjene u zdravstvu i sustavu javne nabave
Reforma zdravstvenog sustava, pak, za cilj ima do kraja 2018. eliminirati dugove zdravstvenog sektora, koji gotovo svake godine iznose oko 2,5 milijardi kuna.
Kako bi poboljšala poslovnu klimu Vlada planira sređivanje stanja u zemljišnim knjigama, reformu sustava javne nabave, značajnije ulaganje u istraživanje i razvoj, a Orešković je posebno izdvojio smanjivanje neporeznih nameta za 300-tinjak kuna u roku od tri mjeseca.
Koliki je optimalan broj općina u Hrvatskoj?
Na području uprave i pravosuđa Nacionalni program reformi predviđa reformu javne uprave i pravosuđa, informatizaciju te racionalizaciju broja agencija.
Govoreći o reformi javne uprave, premije je kazao kako će biti izrađena analiza sustava lokalne uprave i samouprave, koja bi primjerice trebala pokazati koji bi bio optimalan broj općina u Hrvatskoj.
Kurikulum ide dalje
Reforme na području obrazovanja, pak, obuhvaćaju kurikularnu reformu te jačanje sustava cjeloživotnog i strukovnog obrazovanja.
Odgovarajući na pitanja vezana uz moguće promjene u poreznom sustavu, Orešković je potvrdio da ih ove godine neće biti, a prije nego se dogode da će se provesti detaljna analiza, a kako bi, "kada se uvede, nova porezna politika bila stabilna, a ne da se mijenja za šest mjeseci".
Donosimo vam cjeloviti paket reformskih mjera, njih ukupno 61, koje je danas donijela Vlada.
