Nakon što je utvrđeno da Međunarodna ljetna škola zagrebačkog Ekonomskog fakulteta nije djelovala u skladu sa zakonom, istraga se proširuje. Naime, Ministarstvo znanosti najavilo je provođenje nadzora nad radom ljetnih škola koje su nastavu imale u Osijeku i Splitu.
U postojećem nalazu Ministarstva obavljenom nad Međunarodnom ljetnom školom u Zagrebu stoji kako Fakultet za takav oblik izvođenja studija nije imao dopusnicu Ministarstva, a najvjerojatnije ni suglasnost sveučilišta.
"Prema dosadašnjim saznanjima, mi Fakultetu nikad nismo dali takvu suglasnost, a ne sjećam se ni da ju je Ekonomija tražila. No, još gledamo po arhivi", potvrdio je nagađanja rektor sveučilišta Aleksa Bjeliš.
U nalazu Ministarstva, koje posjeduje Jutarnji list, stoji kako škola nije bila ustrojena kao sveučilišni studij te da ispiti koji su se ondje polagali "ne mogu biti pravno valjani program formalnog visokog obrazovanja, a njegovim se završetkom ne mogu ispunjavati studijske obveze, niti se mogu priznavati kao položeni ispiti iz studijskog programa". Tako se može zaključiti da je fakultet studentima koji su u njoj polagali ispite mogao dati samo potvrdu o svladanom programu, dok se ocjene i ECTS bodovi nisu smjeli upisivati u indeks.
A upravo se to, protivno zakonu, događalo na Ekonomiji. Ispite koje nisu uspjeli položiti tijekom godine studenti su mogli polagati na Međunarodnoj ljetnoj školi gdje je prolaznost bila gotovo 100 posto.
Iz svega toga proizlazi sumnja da su se pomoću Škole legalno prodavali ispiti, a što sad ponajviše zanima USKOK. Za svaki kolegij koji su slušali i polagali u Međunarodnoj ljetnoj školi studenti su trebali platiti 2000 kuna, a Ministarstvo je utvrdilo da je i tu cijenu fakultet utvrdio mimo propisa. U 2007., 2008. i 2009. Ljetnu je školu polazilo ukupno 5093 studenta.
