"Hrvatske su vlasti uspjele pružiti prilično dobre materijalne uvjete prijema za odrasle i djecu. Istovremeno su svjesni da postojeće smještajne institucije nisu primjerene za migrante i djecu izbjeglice bez pratnje", stoji u izvještaju Tomáša Bočeka, posebnog izaslanika Vijeća Europe za migracije i izbjeglice.
Hrvatske vlasti, zbog navedenog, planiraju otvoriti dva nova centra za prijem u 2019., gdje bi privremeno bila zbrinuta djeca bez pratnje.
"Dok utočište i osnovne usluge pružaju različiti dionici, vlasti bi trebale bolje koordinirati pomoć migrantima i izbjeglicama te provesti standarde za primjerene i sigurne prihvatne centre za žene i djecu, pogotovo za djecu bez pratnje u Bosni i Hercegovini", rekao je Boček, čiji izvještaj obrađuje položaj migranata u BiH i Hrvatskoj, a temelji se na podacima prikupljenima u misijama Vijeća Europe u ove dvije zemlje, od 24. do 27. srpnja te od 26. do 30. studenog prošle godine.
Pretjerana uporaba policijske sile
Hrvatska je 2018. nastojala spriječiti nelegalne prelaske granice, pri čemu su, neke nevladine organizacije, optuživale hrvatsku policiju za pretjeranu upotrebu sile. "Važno je da su operacije upravljanja granicom sukladne s ljudskim pravima te da ne sprječavaju identifikaciju ljudi koji traže međunarodnu zaštitu", stoji u izvješću Vijeća Europe.
Boček predlaže da Hrvatska osnuje mehanizme koji bi provjeravali slučajeve "maltretiranja" na granici.
Alternative za postojeća prihvatilišta
Vijeće Europe također potiče Hrvatsku i BiH da razviju alternative postojećim prihvatilištima za migrante.
Hrvatska je 2018. registrirala preko 7500 ljudi, od kojih je 352 tražitelja azila ostalo u zemlji, dok je BiH 2018. registrirala 24.000 migranata, 20 puta više nego u prethodnoj godini, a trenutno se u toj zemlji nalazi još 4-5 tisuća migranata koji žele prijeći u Hrvatsku, navodi se u izvještaju.
U izvješću se navodi i da je Razvojna banka Vijeća Europe i EU sufinancirala izgradnju novih prihvatnih centara u BiH.
