Ilko Čimić, istraživački novinar Indexa, danas donosi novu priču iz HNB-a, ovaj put o viceguverneru Romanu Šubiću i o tome na koji način je taj čovjek došao do ville u Zagrebu preko agencije za naplatu potraživanja koja je prethodno od Zagrebačke banke otkupila kredit izvjesne poduzetničke obitelji koja kredit više nije mogla vraćati.
Kupio je, dakle, preko faktoring tvrtke, jedne od onih koje po izrazito sniženim cijenama otkupljuju "nenaplative" dugove građana i tvrtki od banaka koje su, tim građanima ili tvrtkama, izdavale kredite. Pa onda faktoring tvrtka utjeruje dug od osobe ili tvrtke koja kredit više ne vraća, uglavnom zato što to više nije u stanju.
Na otkriće o viceguverneru Šubiću samo nekoliko sati poslije reagirala je u Saboru zastupnica platforme Možemo! Sandra Benčić, rekavši da će odmah prijaviti Šubića Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
Najnovije Čimićevo rezanje salame preko leđa HNB-a, kako bi rekao premijer RH, odnosi se na otkriće o tome da je viceguverner Šubić u proljeće prošle godine, dakle 2021., kupio vilu u Zagrebu čija se vrijednost procjenjuje na 3,5 milijuna kuna.
Čimić piše da je kredit, po kojem je ova nekretnina "otišla na bubanj", od Zagrebačke banke 2017. kupila tvrtka APS Delta, agencija za naplatu potraživanja. A to, pak, ne bi bilo izvedivo da prethodno HNB, dakle te iste 2017. godine, nije Zagrebačkoj banci odobrila prodaju paketa "loših kredita" u vrijednosti od 770 milijuna eura.
Dvije trećine "nenaplativih kredita" odnosilo se na tvrtke, a jedna trećina na stanovništvo. Među potonjima je bio i kredit od pet milijuna kuna na ime kojeg se APS Delta upisala na vilu na Gornjem Stenjevcu, u kojoj danas živi viceguverner HNB-a.
Čimić objašnjava da je ipso facto HNB 2017. odobrio banci da po cijeni od manjeg dijela stvarne vrijednosti proda kredit tvrtki za utjerivanje dugova, po kojem je četiri godine poslije vilu kupio današnji viceguverner tog istog HNB-a. Index špekulira koliko je povoljno Šubić kupio tu vilu, ali ne donosi konačan zaključak.
Šubić iznos, naime, nije htio otkriti, iako, on je za Index potvrdio da je doista kupio tu vilu, da je sve išlo kako je rečeno - od banke, preko tvrtke za naplatu duga do njegove kupnje - ali ustraje u tome da u njegovom stjecanju vlasništva nad vilom nema ničega spornog niti zakonski niti etički.
Index piše da je Šubić u HNB-u bio zaposlen od 2004. do početka 2017., na poslovima zaštite tržišnog natjecanja u bankarstvu, a potom na nadzoru i kontroli banaka. Za to vrijeme, piše dalje, Šubić je trgovao dionicama Podravske banke, točnije 2006. Tu se Index dotiče nedavnog otkrića o tome da su HNB-ovci trgovali vrijednosnicama banaka.
Podsjetimo da je tim povodom zamjenica Borisa Vujčića, guvernera HNB-a, Sandra Švaljek, prije nekih mjesec dana ustvrdila u intervjuu za N1 da "sama Europska središnja banka tvrdi da su etički standardi dinamička kategorija, da se vremenom unapređuju i razvijaju najbolje prakse".
Kako god, Romana Šubića za viceguvernera HNB-a imenovao je Sabor u srpnju 2018. Index donosi i to da je u međuvremenu Šubić radio kao docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Danas, osim svog posla viceguvernera, još je i nostielj projekta medijske suradnje HNB-a i Hrvatskog katoličkog radija "s ciljem podizanja financijske pismenosti".
Uglavnom, u vrijeme kad je HNB odobrio da banka proda svoj paket od tričetvrt milijardi eura "nenaplativih kredita" tvrtkama koje su računale da će ipak utjerati dugove, Šubić nije radio u HNB-u. Index donosi i što bivša vlasnica danas kaže o kući u kojoj danas živi viceguverner:
"Ta priča je iza nas. Imali smo kredit koji nismo mogli vraćati i ostali smo bez kuće. Ne bih ništa tu dodala."
Viceguverner je, pak, rekao da je "do prve informacije o predmetnoj nekretnini došao putem internetskog oglasnika". Nekretnina je prvo bila oglašena kao predmet prodaje potraživanja putem javne dražbe na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu:
"Prodaja na dražbi nije uspjela. Putem odvjetničkog društva uputio sam pismo namjere društvu APS Delta A.S., nakon čega sam s tim društvom 30. ožujka 2021. sklopio ugovor o ustupu i prijenosti tražbine koja je bila osigurana predmetnom nekretninom, te sam nekretninu stekao kupnjom od prethodnog vlasnika."
Čimić konstatira da su od 2011. do ožujka 2021. banke u Hrvatskoj prodale oko 35 milijardi luna loših kredita i da su ti krediti prodavani u prosjeku pod 25 posto nominalne vrijednosti kredita.
Ovakav način na koji si je viceguverner HNB-a riješio stambeno pitanje, odmah je imao odjeka u Saboru.
"Naš klub je ovo pitanje stavio kao jedno od političkih prioriteta, prodaja dugova građana Agencijama za naplatu potraživanja... Dali smo konkretne prijedloge oko izmjene Zakona kako bismo zabranili prodaju potrošačkih dugova. Naravno da je te prijedloge HDZ odbio, zato da bi oni mogli reći da je sve po zakonu", prenosi RTL izjavu zastupnice Benčić.
Ona je, naime, bila ona koja je u Saboru isticala problematičnu (ne)uređenost faktoringa u Hrvatskoj i tražlila je da u Zakon o potrošačima uđe i amandman po kojem prodaja potrošačkih dugova građana dalje više ne bi bila moguća bez izričitog pristanka dužnika.
Naravno da većina oko HDZ-a na taj amandman nije pristala. Zato Benčić sada kaže:
"Viceguverner Šubić je sve radio po zakonu, ima uvid u sva ta potraživanja, pa onda od iste te agencije kupuje nekretninu, i to po cijeni koju ne želi reći, jer je je vjerojatno daleko ispod tržišne. Nitko ne može reći da je to etično i moralno i da bi uopće smjelo biti po zakonu."
Benčić primjećuje još nešto:
"Pod istragom je Šubić i zbog trgovanja dionicama... Nama je ovo prioritet kojeg ćemo gurati i dalje. Ako postoji ikad vrijeme da ljudi kažu da je dosta, to je onda sada."
Rekla je da nije optimistična da bi se mogao mijenjati zakon u smjeru onog amandmana kojim bi faktoring u Hrvatskoj u važnom dijelu postao bitno drugačiji.
