"Molat je prepun divljih svinja. Zagušile nas. Požderu sve po vrtovima, u kuće ulaze. Kako su došle? Pa lijepo, plivajući", priča jedan ribar za Slobodnu Dalmaciju. "To je najezda, ali konačno imamo plan kako ih najprije obuzdati, a onda ih se i potpuno riješiti", kaže Tomislav Dražović, predsjednik Lovačkog društva "Golub" na Molatu.
Mještani i turisti na otoku izbezumljeni su od bliskih susreta s veprovima. Ogroman broj njih noću ulazi u vrtove pa je Lovačko društvo prisiljeno nešto poduzeti. "Evo, ima nekoliko dana da im nosimo jesti i piti. Svinje dolaze među ljude jer su gladne i žedne. Mi im sad na kilometar, dva od naselja raspoređujemo kukuruze, razno povrće i vodu. Tako neće imati potrebu za dolaskom u naselja", kaže Dražović.
Upravo je naručena nova tura kukuruza iz Slavonije, a u tijeku je i nabavljanje posebne tekućine koja svinjama smrdi. "Ne približavaju joj se. Uz pomoć pumpi, uskoro ćemo poprskati u krug tri najugroženija naselja, Molat, Brgulje i Zapuntel. To će svakako pomoći, a za sad im nosimo hranu izvan mjesta", kaže Dražović te ističe, kao i predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić, da po Zakonu o otocima nema prepreka da se divlje svinje na otoku Molatu odstrijele.
Odstrel životinja u rujnu
"Sada je turistička sezona i to ćemo napraviti u rujnu. Od Ministarstva poljoprivrede zatražili smo markice za odstrel. Kad se budemo organizirali, svaki lovac će dobiti posebnu dozvolu i od lovnika markicu za odstreljenu divlju svinju. Meso potom ide na pregled, a ostaci na poseban otpad. Zatražili smo veći broj markica, jer je otok preplavljen ovim životinjama i organizirat ćemo hajku", kaže Dražović. Podršku pruža i županijski Lovački savez čiji predsjednik Perić upozorava da se za organizaciju hajke sa psima moraju prethodno prokrčiti zapušteni i nepristupačni putovi po otoku.
"Upoznat sam sa svime i to se mora riješiti. A ne treba se čuditi kako su svinje došle na Molat, jer divlje svinje su odlični plivači", kaže Perić. Svinje se, kad se najedu, čak vraćaju na svoje otoke - Sestrunj, do kojeg dođu preko Tuna, ili na Ist sa suprotne strane.
Jeleni bježe iz uzgajališta i 'napadaju' vrtove
Puno gora situacija, kojoj se ne nazire rješenje, je na Dugom otoku, gdje se razmnožila tropska vrsta jelena, aksis. U nedjelju navečer jedno je lane nastradalo pod kotačima automobila. "More sinje ih se nakotilo. Bog dragi ne može po otoku poloviti ovo. Strašno, tih jelena ima po cijelom otoku, ali ne samo njih, nego muflona, pa divljih koza, ljudi me obavještavaju, šalju snimke. Od te teme mi se kosa na glavi digne", govori načelnik Općine Sali, Zoran Morović.
Za muflone kaže da su "med i mlijeko", jer bježe i za njih je lako ograditi vrtove, ali jelen aksis je potpuno druga priča. "Skače visoko. Naši se stari ljudi muče da posade nešto kupusa, krumpira, salate, onda im preko noći sve nestane. Naravno da smo zvali lovnog inspektora, no cijela priča počinje državnim lovištem i koncesijom koju je dobio "Rog" Milutina Žanpere. Koncesiju je odobrila država, no ne radi se više o lovištu već o uzgajalištu. Nekim čudom, iz uzgajališta već odavno bježe srne, sada i jeleni aksisi", kaže načelnik Morović, koji je prije devet godina tražio inspekcijski nadzor, kada su srne nanijele štetu vinogradima.
"Do danas nema rješenja, a otok je preplavljen životinjama. Divlju kozu smo snimili kako šeta nedaleko naselja, a "prava" snimka je užas od prije nekoliko dana, vidi se da je koza došla na desetak metara od mora i kupača. Prestravljenih. Da li je i to divlja koza, ne uznam, treba pitati stručnjake. Apsurd zakona je taj da samo lovozakupac, dakle koncesionar, može dati dozvolu da se odstreli životinja iz njegovog uzgajališta, ali ove su pobjegle, tropske jelene imamo po cijelom Dugom otoku, po Parku prirode! I divlje koze", kaže Morović te dodaje da je nakon obraćanja nadležnim inspekcijama dobio samo uputu da ljudi podignu ograde oko svojih vrtova.
No jelen aksis preskače prepreke visoke i dva metra. U sjevernoj Hrvatskoj se ni ne može uzgojiti, jer mu treba toplija klima, a u Hrvatskoj ga ima samo na Brijunima i na Dugom otoku, gdje odlično podnosi suživot sa jelenima lopatarima i muflonima, i gdje više nitko ne vozi bez straha od jelena ili divljih koza na cesti. Dokaz je i događaj od nedjelje navečer, kada je pregaženo lane. Povrh toga, mještani Dugog otoka svaku večer slušaju specifično glasanje jelena aksisa koje odzvanja u noći.
