Točno je 90 godina od velikog sloma njujorške burze, u povijesti poznatog kao Crni utorak 1929. Dionice su se tog utorka strmoglavile i postale gotovo bezvrijedne, a za sobom su povukle financijske institucije i banke koje su propadale jedna za drugom. Banke su pak za sobom povukle cijelo američko, ali i svjetsko gospodarstvo.
Milijuni ljudi doslovce su preko noći izgubili ušteđevinu, posao, ali i život. Nekoliko očajnih brokera tih se dana bacilo kroz prozor.
Amerika i svijet ušli su u razdoblje poznato kao Velika depresija, s golemim rastom nezaposlenosti, siromaštva i hiperinflacije. Jedino što je na tim ekonomskim razvalinama raslo jesu nacionalsocijalizam i fašizam koji su na vlast doveli Adolfa Hitlera, a on je onda cijeli svijet uveo u najgori rat u povijesti.
"Dvadesete godine prošlog stoljeća bile su razdoblje iznimno velikog uspjeha i napuhavanja američkoga gospodarstva. To je vrijeme kad se profilira svijet kakav danas znamo. Na kraju Prvoga svjetskog rata bilo je 2,3 milijuna automobila, a tada već 20 milijuna. Tada nastaje potrošačko društvo, no izgrađeno je na kreditnom 'boomu' i neodrživim stvarima", objasnio je u RTL Direktu makroekonomist portala Ekonomski lab Velimir Šonje.
Niz pogrešaka tada je, smatra Šonje, učinio i američki predsjednik Herbert Hoover.
"Uveo je drastične carine, ove kojima se sada igraju Trump i Kina su ništa u usporedbi s onima. Carine su bile po prosječnoj stopi od 40 posto i globalna trgovina potpuno je kolabirala. Drugo, 1931.-32. strahovito podiže poreze, radi istu pogrešku kao mi 2009., u krizi dižemo poreze, i treće, loša je bila reakcija Američke središnje banke i domino-efekt propasti banaka", rekao je Šonje.
Ekonomske krize dolaze ciklički, no to se događa sve rjeđe.
"Nema pravilnosti osim da su se prorijedile. Nekada su recesije bile svakih pet do sedam godina, a u ovom stoljeću imali smo samo dvije recesije, jednu manju početkom stoljeća i veliku 2008., 2009. I dalje su ciklusi to, ali idu sve rjeđe", rekao je Šonje.
Krize će se uvijek događati
Protivnici kapitalizma, pogotovo liberalnog, kažu da su baš ekonomske krize argument zašto bi taj grubi kapitalizam trebalo zamijeniti nekim drugim modelom, no Šonje napominje da se svijet danas naučio boriti s krizom.
"To što mi nismo bili uspješni ne znači da nisu bili drugi. Cijela Zapadna Europa bila je uspješnija nego mi", rekao je.
Taj moment žestoke kritike surovoga neoliberlanog kapitalizma osobito je prisutan u Hrvatskoj.
"Mnogi vole govoriti o tom ostatku socijalizma, možda ima, ali on nije naš primarni problem. Mi po bazičnoj sturkturi jesmo kapitalistička ekonomija, no previše liberalna nismo zbog izrazito velikog udjela državnog sektora koji je negdje oko 46 posto BDP-a, državnih poduzeća koja su ostala... Bez obzira što štitimo privatno vlasništvo i imamo institucije kapitalističkog društva, kod nas je to pola-pola. Državni kapitalizam", smatra Šonje.
Hrvatska je, po njemu, u nekoj uzlaznoj fazi poslovnog ciklusa, no on nije previše dinamičan kao u primjerice Poljskoj ili Mađarskoj.
Krize će se uvijek događati, a Šonje kaže da se mi samo možemo "nadati da su kreatori politike naučili nešto iz povijesti".
