Počela je turistička sezona, a još uvijek postoji velika potražnja za konobarima i kuharima, a prisutno je mišljenje kako tih radnika nema unatoč dobrim uvjetima i plaćama.
Marko Lucić s Odjela za analize i istraživanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) napravio je istraživanje među sezoncima koji su prošle godine radili na Jadranu. Njegovo istraživanje prvi puta donosi cjelovitije podatke o tome koliko su sezonci plaćeni, u kakvim uvjetima rade i koliko sati dnevno, koje su dobi i obrazovanja i namjeravaju li opet raditi na Jadranu, piše Večernji list.
U istraživanju je sudjelovalo 7.263 radnika koji su prošle godine radili u našim najvećim turističkim odredištima. Iznenađujuće, samo njih 1452 (24,9%) imalo je plaću veću od 5.200 kuna, 3.800 kuna i manje zarađivalo je 1507 radnika (25 %), plaću od 3.801 do 4.500 kuna imalo je 1607 radnika (27,6%), a plaću od 4.501 do 5.200 kuna primalo je 1262 radnika (21,7%). Čak 1435 sezonaca radilo je ili manje od mjesec dana ili nije odgovorilo na pitanja. Ispada da su plaće sezonaca, s izuzetkom oko 20 posto, još uvijek niske. S toga ne čudi da mladi umjesto Jadrana odlaze u Irsku ili pak Njemačku.
Veliko istraživanje o zadovoljstvu sezonaca
Lucić je na kongresu sociologa održao izlaganje "Sezonski posao kao poziv? Usporedba namjere nastavka rada u sezonskim poslovima s obzirom na obrazovanje za poslove u sezoni i razinu obrazovanja", a Večernji list dobio je uvid u njegovo veliko istraživanje o zadovoljstvu sezonaca poslom i radnim uvjetima u 2018. godini.
Sezonci iz kontinentalnih i priobalnih županija najviše su radili u Poreču, Rovinju, Splitu, Dubrovniku, Hvaru, Makarskoj, Šibeniku, Umagu, Novalji, Puli, Rabu, Krku, Zadru, Vodicama, Rapcu, Vrsaru. Obavljali su poslove kuhara, konobara, trgovca, animatora, sobara, čistača, recepcionera, radnika u marini, dostavljača, itd.
Najveći problem - skoro 2000 sezonskih radnika, odnosno trećina ispitanih, nije imala ni jedan slobodan dan tjedno. To pokazuje da poslodavci još uvijek nisu svjesni posljedica takvog poslovanja.
Većina ih radi više od 8 sati dnevno
Isto tako, 2110 sezonaca radilo je više od 8 sati dnevno, a manje od 10 sati. Njih 775 radilo je između 10 i 12 sati dnevno, a 12 i više sati radio je 371 sezonac.
Šokantno je da sedamnaest posto sezonaca, odnosno od njih 45 posto koliko ih je radilo prekovremeno, za taj rad nije plaćeno. Pa ipak, većina anketiranih sezonskih ranika, njih 79 posto, zadovoljno je poslom kod poslodavca, a većina njih (70%) želi raditi i sljedeće sezone.
Plaću je redovito primalo 95,8 posto sezonaca, a 4,2 posto je onih kojima je plaća kasnila. Ipak većina radnika, njih više od 4.000, nije radila prekovremeno ili pak nisu odgovorili na to pitanje. Gotovo 2000 sezonskih radnika plaćeno je za prekovremeni rad, ali najveći problem je što su mnogi od njih bili izloženi lošim radnim uvjetima.
Izostanak slobodnih dana
"Oko 28 posto sezonaca nije imalo slobodan dan u tjednu i oni su bili manje zadovoljni poslom i rjeđe namjeravaju nastaviti rad u sezoni kod istog poslodavca u odnosu na one koji su imali minimalno jedan slobodan dan u tjednu. Izostanak slobodnih dana u tjednu češće je koincidirao i s kašnjenjem plaće, neplaćanjem prekovremenih. Ti nalazi ukazuju na manju skupinu poslodavaca u sezoni koje se može nazvati izrabljivačima", kazao je Lucić za Večernji list pa dodao:
"Neplaćeni prekovremeni sati, kašnjenje plaće i ekstremno dugo radno vrijeme od 12 sati dnevno imaju najveći negativan utjecaj na to što radnici ne namjeravaju ponovo sezonski raditi i što žele promijeniti poslodavca namjeravaju li ponovo raditi", istaknuo je.
