U pripremi je velika reforma javne uprave, a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo je nacrt zakona o plaćama državnih službenika. Taj se nacrt trenutno usuglašava s nekoliko drugih ministarstava, poput uprave, financija, gospodarstva te unutarnjih poslova. U kabinetu ministra Marka Pavića kažu da zakonom žele urediti sustav plaća po načelu 'jednake plaće za jednak rad u cijeloj državnoj službi', piše Jutarnji list.
Žele povećati produktivnost i efikasnost javne uprave
"Uvođenjem sustava platnih razreda i stupnjeva želi se povećati produktivnost i efikasnost javne uprave. Namjera je na pravedan i objektivan način razviti sustav nagrađivanja i napredovanja službenika koji za cilj ima poticati bolji i učinkovitiji rad u obavljanju službe", poručio je ministar rada i mirovinskog sustava Pavić.
Tijekom prelaska iz jednog u drugi sustav, napominje, svi će službenici zadržati sadašnje plaće.
Novi će zakon obuhvatiti pedesetak tisuća zaposlenih u državnim tijelima - od ministarstava i agencija do gradova i općina - a ključno je u svemu da će za novi sustav nagrađivanja biti ključne dvije uredbe: o nazivima i koeficijentima radnih mjesta te o ocjenjivanju, piše Jutarnji list. Te dvije uredbe u nadležnosti su Ministarstva uprave, pa ih je pojasnio ministar Lovro Kuščević. On kaže da u svome mandatu ima tri glavna cilja: podizanje kvalitete u sustavu javne uprave, decentralizaciju i digitalizaciju.
Dok prema sadašnjem sustavu svi službenici jednako napreduju tako da im sa svakom godinom radnog staža plaća raste za 0,5 posto, ubuduće će biti drugačije.
"Razmišljamo i u uvođenju ekstra bonusa za najbolje"
"Danas imamo 64 opća radna mjesta i 476 posebnih, među kojima su stručni referent, viši stručni savjetnik, voditelj službe, načelnik sektora… Svi će oni ubuduće biti svrstani u samo 13 platnih razreda, ovisno o tome jesu li rukovodeći, viši ili niži, te s obzirom na opis i zahtjevnost radnog mjesta", kazao je Kuščević za Jutarnji list.
Ukratko, kada bude svrstan u određeni "razred", službenik i namještenik bit će svrstan i u jedan od 12 stupnjeva koji će određivati njegovu buduću plaću, što će biti njegov novi koeficijent. Minsitar Kuščević kaže da pritom neće biti gubitnika jer će svi biti u stupnju koji odgovara njihovim sadašnjim koeficijentima. No, nakon toga plaća će im se povećavati ili smanjivati ovisno o rezultatima rada.
Nakon što zakon stupi na snagu s početkom iduće godine, koncem iste svaki zaposlenik bit će ocijenjen prema četiri, što je više moguće objektivnija kriterija. A ocjene neće davati samo čelnik određenog tijela, nego i zapsoelnikovi kolege i korisnici usluga. na ocjenu će utjecati i činjenica koliko je predmeta obradio. Kriteriji se još razrađuju, kaže ministar, napominjući da su službenici u različitim pozicijama i da ocjena korisnika usluge neće moći imati jednak utjecaj u ocjenjivanju policajca koji propiše kaznu i službenika na šalteru.
"Na koncu, zaposlenik može ostati u istom razredu, pasti u prethodni ili napredovati u sljedeći. Svaki razred znači promjenu plaće za 0,5 posto. No, razmišljamo i u uvođenju ekstra bonusa za najbolje od 0,5 posto do jedne mjesečne neto plaće. Dobivali bi ga samo izvanredni i njihov broj bi bio limitiran", pojašnjava Kuščević koji se o svemu još mora dogovoriti i sa sindikatima.
Biljezi uskoro odlaze u povijest?
Cilj je ministar uprave i omogućiti građanima omoguće da sve obaveze, od biljega do naknada za vođenje postupka i izdavanje rješenja, mogu platiti na licu mjesta, gotovinom ili karticom, te da sustav sam distribuira kojoj instituciji koliko pripada.
" Već će ove godine biti moguće i plaćanje karticom. U početku će se morati provlačiti više puta, ovisno o broju naknada i postupaka, ali kasnije će to biti potrebno samo jednom. Kada bude gotov projekt e-Pristojbe, sustav će sam disperzirati sredstva", pojasnio je Kuščević.
No, najvažnijim dijelom procesa digitalizacije smatra se projekt Centra dijeljenih usluga vrijedan 305 milijuna kuna, čija će implementacija trajati 36 mjeseci. Cilj je uspostaviti zajedničku informacijsku infrastrukturu, tako da baze podataka budu na jednom mjestu (APIS). Ispočetka će na taj način biti povezano četrdesetak institucija. Na koncu će sustav praćenja kvalitete analizirati 100 najčešćih procesa koji se događaju u državi i napraviti jedinstvena aplikaciju za njihovo vođenje. Umjesto da svaki grad i općina rade na svoj način, ti će procesi biti standardizirani, smješteni u APIS-u i povezani sa svim bazama podataka.
Kuščević je pojasnio na primejru što će to značiti. Ako netko, recimo, poželi dozvolu za otvaranje automehaničarske radionice i obrati se službeniku, on će moći pristupiti aplikaciji koja će ga povezati s potrebnim bazama podataka i voditi ga kroz sljedeće korake. Vidjet će što je sve potrebno dostaviti i dio potrebne dokumentacije moći će sam povući te ih dodati u predmet. Građani više neće morati obilaziti institucije i pribavljati potvrde, a ovako će su uštedjeti vrijeme i novac.
