HUP – Koordinacija veledrogerija danas je u svom priopćenju upozorila na "povijesno najveći dug bolnica za lijekove i medicinski potrošni materijal prema veledrogerijama". On je, tvrde, na dan 31. svibnja 2024. iznosio 600 milijuna eura, a dospjeli dug prelazi 400 milijuna eura.
U samo posljednjih pet mjeseci, dug je, kažu, porastao za 200.000.000,00 eura, "što ozbiljno ugrožava ekonomsku održivost poslovanja veledrogerija". HUP – Koordinacija veledrogerija ističe da je tako visok iznos duga znak hitne potrebe za intervencijom nadležnih tijela te traži hitno plaćanje dospjelog duga i implementaciju sustavnih mjera za sprečavanje daljnjeg povećanja duga. Ovakva situacija dovodi do sve češćih naznaka otežane isporuke lijekova i medicinskih proizvoda.
“Hrvatske veledrogerije, kao odgovoran dionik hrvatskog zdravstvenog sustava, godinama su osiguravale opskrbu pacijenata, no sada su granice njihovih mogućnosti dosegnute. Ovo je posljednje upozorenje i apel na hitno rješavanje ove neizdržive situacije", navodi se u priopćenju te dodaju kako poslovanje u ovakvim uvjetima nije održivo ni prema jednom ekonomskom modelu.
"Od veledrogerija se očekuje poštivanje zakona, uredne isporuke lijekova i medicinske opreme, redovito plaćanje obveza, režija i nabave lijekova, kao i isplata plaća i doprinosa za više od 3.500 zaposlenih. Uz ovako visoka dugovanja, to je postalo neodrživo. HUP – Koordinacija veledrogerija poziva nadležne institucije na hitnu intervenciju kako bi se osigurala stabilnost opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima te zaštitila radna mjesta više od 3.500 zaposlenih. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati stabilnost i održivost našeg zdravstvenog sustava", navode u priopćenju.
Na njihovo priopćenje reagirali su iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ) istaknuvši kako je se on može objasniti značajnim rastom općih troškova i plaća u zdravstvenim ustanovama u ovoj godini. "Rashodi za plaće su porasli i do 20 posto, što značajno opterećuje proračune bolnica. Porast rashoda za plaće nije u potpunosti praćen povećanjem sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), što između ostaloga dovodi do povećanja duga prema veledrogerijama", pojašnjava direktor UPUZ-a Dražen Jurković.
Iz UPUZ-a ocjenjuju da sanacije zdravstvenih ustanova nisu održiv način poslovanja te ukazuju na sustavni problem u financiranju zdravstvenog sustava koji se ponavlja iz godine u godinu. Stoga predlažu tripartitni način pregovaranja o cijeni usluga, na način da o cijenama pregovaraju Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske u ime svojih članica i HZZO, a u slučaju nepostizanja sporazuma arbitražnu ulogu bi imao ministar nadležan za zdravstvo.
"Ta inicijativa ima za cilj osigurati jednakopravni položaj obje strane u ugovornim odnosima vezanim za pružanje zdravstvene zaštite, mijenjajući prethodni model pregovaranja koji je zdravstvene ustanove stavljao u pasivnu poziciju s nikakvim utjecajem na cijene zdravstvenih usluga i limite", kaže Jurković.
Na upit RTL-a, Ministarstvo zdravstva odgovorilo je da "zajedno sa HZZO-om i Ministarstvom financija, a sukladno ranije postignutom dogovoru s veledrogerijama, već dugi niz godina održava partnerski odnos u svrhu očuvanja održivosti zdravstvenog sustava na način da se dospjele obveze prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala smanje na prihvatljive rokove dospijeća i to: Za ljekarne na 120 dana, Za bolničke zdravstvene ustanove na 180 dana"
Nastavljaju da su na dan 31. prosinca 2023. godine dospjele obveze svih ljekarna smanjene su ispod 120 dana, te su iste u navedenim rokovima dospijeća zadržane i do danas. "Što se tiče bolničkih zdravstvenih ustanova, dospjele obveze su na dan 31. prosinca 2023. godine svedene u prosjeku na manje od 180 dana. I u 2024. godini Ministarstvo zdravstva zajedno sa HZZO-om i Ministarstvom financija poduzima sve potrebno u svrhu rješavanja navedene problematike. Tako je prošli tjedan bolničkim zdravstvenim ustanovama isplaćeno 7,5 milijuna eura za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, a tijekom narednog razdoblja očekuje se isplata dodatnih sredstava za navedenu namjenu", stoji u njihovu odgovoru.
Dodaju i da je važno naglasiti da se iznos ukupnih i dospjelih obveza na dan 31. svibnja 2024. godine nalazi na približno istoj razini kao i prethodne 2023. godine što ne odgovara opisu “povijesnog duga” koji se spominje u javnom prostoru.
POGLEDAJTE VIDEO: Najgore tek dolazi: Postojat će vrlo velika opasnost djelovanja vrućine na naše zdravlje
