Većina ljudi diljem Europe misli da će Rusija napasti Ukrajinu 2022. godine i vjeruje da bi i NATO i EU trebali stajati uz Kijev, prema istraživanju čiji autori sugeriraju da bi kriza mogla dramatično promijeniti način na koji Europljani gledaju na svoju sigurnost, javlja The Guardian.
"Podaci sugeriraju nešto poput geopolitičkog buđenja u Europi", rekao je Mark Leonard, direktor Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), koje je provelo anketu u sedam zemalja, koje čine dvije trećine stanovništva EU-a.
"Države EU-a su prikazane kao podijeljene, slabe i odsutne u Ukrajini, ali europski građani su ujedinjeni: slažu se da bi Vladimir Putin mogao nastaviti vojnu akciju i da bi Europa, zajedno sa svojim NATO partnerima, trebala priskočiti u pomoć Ukrajini."
Kao u predratnom stanju
Autori studije tvrde da je istraživanje pokazalo da "više nema puno istine u klišeju da Europljani vjeruju da je rat nezamisliv i da mir uzimaju zdravo za gotovo. Oni svoj svijet doživljavaju kao u predratnom, a ne poslijeratnom stanju."
Anketa, provedena potkraj siječnja, pokazala je da većina u šest od sedam ispitanih zemalja vjeruje da će Rusija napasti Ukrajinu tijekom 2022., pri čemu su oni koji su najbliži istočnoj granici Europe općenito najuvjereniji.
Finska (44%) je neznatno odstupala, ali drugdje je 51% ispitanika u Francuskoj i Italiji, 52% u Njemačkoj, 55% u Švedskoj, 64% Rumunjskoj i 73% ispitanika u Poljskoj reklo kako misli da je ruska invazija vjerojatna ove godine.
Većina u svih sedam zemalja vidi NATO i njegovih 30 pojedinačnih država članica kao glavne branitelje ukrajinskog suvereniteta, ali također jasno smatra da EU ima veliku odgovornost stati u obranu Ukrajine u slučaju ruske agresije.
U Finskoj 56% ispitanika smatra da bi EU bio u dobroj poziciji da pritekne u pomoć Ukrajini, a 59% misli da bi to trebao NATO učiniti. Na drugim mjestima brojke su bile: 53% i 55% za Francusku; 47% i 50% za Njemačku; 64% i 67% za Italiju; 80% i 79% za Poljsku; 57% i 63% za Rumunjsku; te 61% i 64% za Švedsku.
Povjerenje u EU, NATO i SAD
Na pitanje u koga imaju najviše povjerenja da će zaštititi interese građana EU-a ako Rusija napadne Ukrajinu, najmanje polovica ispitanih u svakoj zemlji, što se popelo na više od 60% u Poljskoj, Švedskoj, Italiji i Rumunjskoj, odgovorilo je da vjeruju EU-u. U dvije zemlje, Švedskoj i Finskoj, povjerenje u Uniju bilo je čak i veće nego u NATO.
Znatno niže je bilo povjerenje u Washington kao jednako predanog obrani interesa građana EU-a, a više ispitanika u svim zemljama, osim Poljske i Rumunjske, reklo je da više vjeruju Njemačkoj nego SAD-u. Čak i u Poljskoj, NATO (75%) i EU (67%) smatrani su pouzdanijima od SAD-a.
"Dok većina Europljana još uvijek vjeruje NATO-u da će obraniti Europu, 'NATO' više nije samo drugo ime za SAD", rekli su autori. Europljani više vjeruju da će NATO zaštititi njihove interese nego SAD.
Spremni na dugoročne posljedice
Studija je također pokazala da su Europljani spremni prihvatiti značajne, potencijalno dugoročne prijetnje kao rezultat obrane Ukrajine, uključujući mogući dolazak velikog broja izbjeglica, veće troškove energije, ekonomsku prisilu, cyber-napade i prijetnju ruske vojne akcije.
Ispitanici u Poljskoj, Rumunjskoj i Švedskoj češće su rekli da je pomoć Ukrajini "vrijedna rizika" svih mogućih posljedica, a 53% ispitanika posebno u Poljskoj reklo je da je podrška Ukrajini čak bila vrijedna rizika od moguće vojne akcije usmjerene na njihovu zemlju.
Međutim, što je možda kritično, građani u Francuskoj i Njemačkoj bili su najmanje voljni podnijeti bilo koji od ovih potencijalnih tereta - što sugerira da vjeruju da bi mogući troškovi toga mogli nadmašiti nagrade, rekli su autori izvješća.
Većina u svim zemljama osim Švedske (47%) izjavila je da je energetska ovisnost najveći pojedinačni izazov ruskog stava prema Ukrajini, što je stajalište najizraženije u Poljskoj (77%).
Iznenađenje za Putina?
Putin bi mogao biti iznenađen kad vidi da bi mnogi Europljani "još jednu rusku invaziju na Ukrajinu vidjeli kao napad ne samo na susjednu zemlju, već i na sam europski sigurnosni poredak", zaključili su autori.
"I zapanjujuće je da toliko ispitanika – sa sjevera, juga, istoka i zapada – misli da bi ovaj poredak trebao biti zaštićen." S obzirom na to da su neki očito manje spremni snositi trošak od drugih, "način na koji će Europljani postupati u sljedećih nekoliko tjedana bit će ključan za budućnost europske sigurnosti", rekli su.
