Nedavno osnovana Udruga hrvatskih autobusnih javnih linijskih prijevoznika upozorava kako bi se najesen mogao ukinuti veći broj lokalnih linija koje najviše koriste srednjoškolci i radnici, jer se koncesionari prijevoznici nalaze u sve težoj poslovnoj situaciji.
"Više od 95 posto linija unutar svake županije je nerentabilno što koncesionara stavlja pod dvojbu zatvoriti liniju ili nastaviti u sigurnu propas", govori za Novac.hr predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović. Uzroci nerentabilnosti, dodaje Meštrović, mnogostruki su i sežu u devedesete godine prošlog stoljeća.
"Održivost javnog linijskog prijevoza urušava se već 20 pa i 30 godina. Od onog trenutka kada su se počela masovni ukidati radna mjesta ili gasiti čitave tvornice, a radnici su činili najveći dio naših putnika, koncesionarima na linijskom prijevozu preostalo je povećanjem cijena održati rentabilnost poslovanja", navodi Meštrović napominjući kako ni veće cijene više nisu izlaz iz situacije.
"Bez obzira na to što država sufinancira prijevoz učenika srednjih škola, mi nailazimo na smanjeni broj putnika jer je naprosto sve manje učenika. Na linijama koje moja tvrtka održava, procjenjujemo da je 25 posto manje srednjoškolaca nego prije pet ili deset godina", govori predsjednik Udruge autobusnih prijevoznika.
Još problema
Istodobno, smanjivanjem broja putnika, država nije mijenjala modl komercijalnog pristupa otvaranju i održavanju linija, što znači da privatnik otvara liniju za koji ima procjenu da će biti rentabilna. No, okolnosti se mijenjaju, nešto što je prije bilo rentabilno više nije, a pojavljuju se i novi problemi kao što to je nedostatak vozača.
"Javna administracija, a tu osim Republike Hrvatske mislim i na Europsku uniju, pravilno je sagledala da se javni prijevoz ne može ugovarati i održavati na čisto komercijalnim osnovama. Donesena je za nas vrlo bitno Uredba Europske unije o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika kojom se praktično osigurava održavanje javnog prijevoza uz pomoć proračuna države i lokalne samouprave", navodi Hrvoje Meštrović.
Da županije odmah mogu prići sklapanju ugovora s prijevoznicima po modelu javne usluge, smatraju i u Udruzi hrvatskih autobusnih prijevoznika, ali uz bitnu razliku u odnosu na stav koji ima predsjednik udruge koju vodi Meštrović.
"Udruga hrvatskih autobusnih prijevoznika zalaže se za primjenu Uredbe Europske unije o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika, kao i za uređenje usluge javnog prijevoza kao usluge koja predstavlja javni interes i kao takva pomoć iz proračuna. No, mi smo protiv toga da se Uredba i pripadajući ugovori o javnim uslugama primjenjuju bez javnog natječaja", kaže član izvršnog odbora Udruge hrvatskih autobusnih prijevoznika Dean Čebohin.
Prema modelu koji je razradila spomenuta uredba EU, prijevoznik bio bio sufinanciran iz proračuna do fer iznosa cijene prijevoza i u nju zaračunavao zaradu koja mu je dostatna za rentabilno poslovanje. Praktično, prijevoznici bi imali siguran izvor prihoda i mogli planirati stabilno poslovanje.
Neslužbene informacije koje smo prikupili od sudionika javne rasprave o spomenutome pravilniku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojim bi se trebalo regulirati pitanje proračunske pomoći linijskim prijevoznicima, govore da su se protiv prijedloga pravilnika pobunile županije jer im se na taj način nalaže nova financijska obveza, u ovome slučaju sufinanciranje javnog prijevoza, bez da ih je itko pitao o tome.
Meštrović kaže kako je hitno sklapanje ugovora o javnoj usluzi prijevoza s koncesionarima nužno i kako bi se spriječio daljnji odlazak vozača. Samo Njemačka, napominje naš sugovornik, traži oko 40 tisuća vozača, a ukupne potrebe u EU su oko 150 tisuća novih vozača.
"I oni koji još voze za hrvatske tvrtke prijete štrajkovima ako im se ne povećaju plaće. Ja sam svojim radnicima obećao veće plaće kad se primijeni spomenuta uredba EU", otkriva Meštrović.
Budući da je u domaća prijevoznička poduzeća posljednjih godina ipak ušao strani kapital, primjer je Arriva u vlasništvu Deutsche Bahna, postavlja se, s obzirom na apele domaćih prijevoznika o nerentabilnim linijama, pitanje koji je interes stranaca da preuzimaju naše tržište?
"Strani kapital preuzeo je tvrtke koje su imale rentabilne linije, primjerice između velikih gradova kao što je linija Zagreb-Split. Ima rentabilnih linija ali vrlo malo. To je kao da kažete da bi Uber riješio pitanje javnog prijevoza. Da, riješio bi u centru ili širem centru Zagreba i drugih velikih gradova, ali što će stanovnici udaljenijih sela ili naselja? Njih Uber neće voziti" komentira Hrvoje Meštrović.
