Iza nas je još jedan mjesec ekstrema kojekakve vrste, a ispred nas najprije još poneki iznadprosječno topli dan, pa južina i osjetna promjena vremena s kojom je u našem najvišem gorju moguć i snijeg', rekao je HRT-ov meteorolog Zoran Vakula u osvrtu na protekli mjesec te ovaj koji je danas započeo.
Vakula kaže da se preliminarno može zaključiti kako je ovogodišnji listopad po mnogočemu bio poseban.
'Kao da je ljeto, a ne kraj listopada'
''U mnogim hrvatskim krajevima najviša temperatura zraka nikada nije bila tako kasno u godini tako visoka kao prošlih dana. U Kninu u ovotjedni ponedjeljak - čak 29,8 °C. Kao da je ljeto, a ne kraj listopada! Ili primjerice u Splitu - nikada do ove godine svi listopadski dani nisu imali najvišu dnevnu temperaturu zraka višu od 20 °C, čak i od 21 °C, pri čemu čak 20 dana s najnižom dnevnom temperaturom višom od 17 °C!'', ustvrdio je HRT-lov meteorolog.
U detaljnijim klimatološkim analizama, kaže, ostat će zapisano kako je od ove godine najviša temperatura zraka u listopadu na Puntijarki 23,7 °C, a u Delnicama čak 26,2 °C! I to potkraj listopada!
Visoke temperature i manjak oborina
Osim tih rekorda, dogodili su se i mnogobrojni dnevni koji su pridonijeli i iznimno visokoj srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, ponegdje također za listopad i rekordnoj. Primjerice u Kninu, Pargu, Poreču, na Puntijarki, u Rabu, Rijeci, Senju, Splitu, Šibeniku, Zadru, Zagrebu i na Zavižanu, gdje je novi rekord vrlo vjerojatno 10 °C - za čak 1,5 °C viši od dosadašnjeg iz 1967. godine.
Vakula podsjeća da se svakodnevna mjerenja na većini spomenutih meteopostaja obavljaju još od sredine 20. stoljeća.
U listopadu je diljem Hrvatske zabilježen manjak oborine, ponegdje čak i rekordan, kao primjerice u Goricama, Imotskom, Pločama, Poreču, Kaštelima i Zemuniku, te posebice u Komiži, gdje se tijekom cijelog listopada skupilo svega 2 decilitra kiše po četvornome metru. Još manje u Šibeniku, gdje je ukupna mjesečna količina oborine 0 litara - kao i rekordne 1967. godine.
Čini se da ni studeni neće biti studen
A osim listopada, razmjerno suho je u većini Hrvatske bilo i u dosadašnjem dijelu godine. U Splitu je, prema mjerenjima na Marjanu, ukupna količina oborine od 1. siječnja do 31. listopada samo 218 mm ili litara po četvornome metru - kao nikada do sada u prvih 10 mjeseci. I srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine je rekordna u mnogim mjestima, primjerice u Gospiću, gdje podaci postoje još od sredine 19. stoljeća, te u Kninu i Rijeci. U Dubrovniku i Splitu u istom je razdoblju u znanoj povijesti mjerenja toplije bilo samo 2018., a u Osijeku i Zagrebu 2007. godine.
Vakula napominje da je ovo samo preliminarna analiza nekih meteopostaja, a kad klimatolozi DHMZ-a završe detaljnije analize, vjerojatno će se pojaviti još poneki ekstremni podatak.
Što se tiče prognoze za studeni, premda u ovom tjednu slijedi promjena vremena, čini se da ni u ovome mjesecu neće biti velike i dugotrajne hladnoće. No, hoće li se pojaviti u najnovijim dugoročnijim prognozama za zimske mjesece, saznat će se uskoro.
