Saborski Odbor za ravnopravnost spolova u petak je na sjednici raspravljao o radu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Sjednica odbora na temu "Ima li diskriminacije na temelju spola u procesu odlučivanja o ostvarivanju roditeljske skrbi nad djecom" sazvana je u jeku rasprave koja se odvija u javnosti o radu Poliklinike za zaštitu djece i optužbama o diskriminaciji pri dodjeljivanju skrbi nad djecom.
'Do diskriminacije dolazi u trenutku kada je u postupku majka žrtva obiteljskog nasilja'
Kristijan Kevešević, zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ističe da se vidi osnovanost nekih pritužbi jer Centri za socijalnu skrb nedovoljno vrednuju pojavnost nasilja u obitelji. Kazao je da se u tom smislu okolnost da su majke bile izložene obiteljskom nasilju treba obvezno uzimati u obzir kada je riječ o opsegu kontakata djeteta i roditelja. Smatra da bi struka trebala zauzeti stajalište o konceptu otuđenja djeteta, jer se iz komparativnih analiza vidi da do diskriminacije u dodjeljivanju roditeljske skrbi dolazi u trenutku kada je u postupku majka žrtva obiteljskog nasilja, na što otac odgovara navodima o otuđenju roditelja.
"Tu dolazi do povećanja majčina gubitka skrbništva nad djetetom. Dakle, postoje indicije da se nešto događa, međutim, primarno je u svemu da struka zauzme stajalište”, kazao je Kevešević.
Sjednici je prisustvovala i trenutačna v.d. ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, Vanja Slijepčević Saftić, koja je prethodno godinu dana vršila dužnost zamjenice ravnateljice.
Sljepčević Saftić, koja je treba ponuditi stajalište struke, isprva nije izravno odgovorila na postavljena pitanja o spornom pojmu "otuđenja djeteta" ili slučajevima u kojima je moćnim očevima dodijeljeno skrbništvo nad djecom zbog "otuđujućih majki". No, način na koji je pristupila problematici bi se u najmanju ruku mogao ocijeniti kao neobičan. Pedijatrica je u jednom trenutku majke usporedila s medvjedicama iz Gorskog Kotara, a rekla je kako pojam "otuđenja djeteta" nije stran struci na globalnoj razini, iako ne postoji u praksi niti jedne Europske zemlje osim Hrvatske.
Majke kao medvjedi?
Rekla je kako su djeca koja rastu u uvjetima visokih konflikata između roditelja izložena "toksičnom stresu".
"Što se zbiva u tim slučajevima? Možemo zamisliti da odemo u Gorski Kotar, da dođemo u sraz sa majkom medvjedicom koja je izrazito zaštičujuća, koja štiti svoje mladence. Možda će vam to biti smiješno, ali shvatite da ćemo mi kako zrele osobe shvatiti da se moramo skriti i ne ulaziti u borbu. Djeca nemaju tu zrelost, jer naprosto dječji mozak nije funkcionalno dovoljno zreo da bi mogao donositi adekvatne, preživljujuće odluke u takvim situacijama", rekla je.
"Dakle dijete tog medvjeda kojeg sam spomenula u Gorskom Kotaru, koje u slučaju visokokonfliktnih odnosa ima 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, sve dane svoga malog života, to mu oblikuje mozak. I onda danas znamo da posljedice nisu samo kratkoročne. Ta djeca koja imaju toksični stres imaju probleme ponašanja. Dobivaju dijagnoze ADHD-a, neće upisati željenu srednju školu, neće biti zadovoljni, imati će depresivne epizode, anksioznost, postati će slučajevi iz socijalne skrbi. I što će onda biti sa kvalitetom ove naše male nacije? Ja se pitam gotovo pa svakodnevno kada se susrećem s takvom djecom", poentirala je Sljepčević Saftić.
Objasnila da je alijenacija jedan kišobranski pojam za koji se ne da odrediti direktna kauzalnost jer na to stanje djeluje cijeli niz faktora. No, istaknula je kako se alijenacija u naslovima relevantnih znanstvenih članak spominje 280 puta te da prema njoj nema potrebe da se on indeksira u službenim pojmovnicima na razini EU, što je protuargument pritužbama da pojam "otuđenje djeteta" postoji samo u praksi zagrebačke poliklinike.
Navela je kako je lani Poliklinika primila 3460 djece u obradu, od čega je bilo 1200 novih slučajeva te 364 visokokonfliktna razvoda.
"Od svih slučajeva, najveći broj, preko 360 djece, imalo je u svojoj dijagnozi emocionalno zlostavljanje”, kazala je dodavši da se najčešće radi o slučajevima kada je dijete izloženo stresu koji je kombiniran neadekvatnim pritiskom roditelja.
Rekla je da je u svega 16 posto slučajeva spomenuto da “postoje momenti koji bi mogli ugrožavati dijete zbog otuđujućih tendencija jednog roditelja", što, čini se, smatra vrlo malim postotkom.
'Izvlačite se time da vam je ovo prvi radni dan'
Sljepčević Saftić je na molbu predsjednice Odbora Marije Selak Raspudić da ipak odgovori na konkretne probleme otuđenja i moćnih očeva naglasila kako joj je ovo tek prvi dan na poslu, zbog čega će joj trebati neko vrijeme da ispita o čemu se ovdje točno radi. Taj je odgovor posebno revoltirao članicu Odbora iz redova SDP-a, Katicu Glamuzinu, koja je istaknula kako je u Poliklinici bila godinu dana na poziciji zamjenice ravnateljice.
"Da ste vi sposobni izgovoriti da vam jedna godina na poziciji zamjenice ravnateljice nije bila dovoljna da imate dovoljan uvid, pa se izvlačiti time da vam je ovo prvi rad dan, to mi je zaista fascinantno. Što se tiče samih strukovnih usporedbi, kolegici Ninković ste na pitanje u kojem vam je tražila da kao znanstvenica objasnite neke stvari ste se izvlačili na zaštitu osobnih podataka što vas nitko nije pitao", odvratila je Glamuzina kojoj se nisu svidjeli ni ostali aspekti izlaganja Sljepčević Saftić.
Iako na kraju vršiteljica dužnosti ravnateljice Poliklinike nije htjela konkretnije komentirati problematiku zbog koje se Odbor okupio, to su učinile ostale gošće Odbora.
'Ako imate sedam različitih vještačenja, a samo je ono od Poliklinike drugačije od drugih, to budi sumnju'
“Ako se razvodite od čovjeka koji ima pravomoćnu presudu za obiteljsko nasilje, može vam se dogoditi da se nasilje nad vama ne smatra i nasilje nad djetetom i utvrđuju se jednake roditeljske kompetencije kod oba roditelja”, kazala je Ana Pecotić iz inicijative Spasi.
Ako u tim slučajevima dijete pokaže veću naklonost roditelju žrtvi nasilja, što su u 80 posto slučajeva žene, “sustav je vrlo sklon žene žrtve nasilja proglasiti otuđiteljicama, manipulatoricama”, što ulazi u kazneno djelo emocionalnog zlostavljanja djeteta.
Petra Kontić iz udruge B.a.b.e. osvrnula se na isti problem, istaknuvši da su dobili veći broj pritužbi na rad Poliklinike da je njihova obrada površna i da se ne ulazi u specifičnost situacija. Sumnju u rad Poliklinike budi i činjenica da im se javljaju žene s raznim mišljenjima i procjenama, a u konkretnim slučajevima mišljenje Poliklinike drugačije je ono od svih ostalih mišljenja.
“Ako na jednom konkretnom slučaju imate sedam različitih vještačenja, a samo je ono od Poliklinike drugačije od drugih, to kod nas budi sumnju”, kazala je Kontić.
Nakon višesatne rasprave, Selak Raspudić najavila je da će Odbor zatražiti informacije pravobranitelja o broju pritužbi na rad Polikliike, kao i na pritužbe o diskriminaciji na temelju spola u procesu dodjeljivanja skrbništva nad djecom.
Od Poliklinike će se tražiti podaci o broju emotivno zlostavljane djece i tko je u tim slučajevima određen kao počinitelj tog zlostavljanja, kazala je Selak Raspudić.
