Na konferenciji za predstavnike medija Lidija Brković, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, predstavit će konačne rezultate Popisa 2021. o etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.
"Rezultati popisa pokazali su da RH ima 3.871.833 stanovnika od čega 1.865.129 muškaraca, te 2.006.704 žene. Također, su nam pokazali da se broj stanovnika u odnosu na popis iz 2011. smanjio za 413.056 osoba, odnosno 9,64 posto. Podaci su također pokazali da 195 naselja nema niti jednog stanovnika, dok 1845 naselja ima manje od 50 stanovnika. Dobna struktura pokazala je rastući trend starenja stanovništva"
Brković je zatim čitala podatke nacionalnosti prema popisu 2021: Hrvati 91,63 posto, Srbi 3,20 posto, Bošnjaci 0,62 posto, Romi 0,46 posto, Talijani 0,36 posto, Albanci 0,36 posto. Udio osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,50 posto.
Prema vjerskoj pripadnosti u Hrvatskoj, pročitala je Brković: "Katolika je 78,97 posto, pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, osoba koje nisu vjernici 4,71 posto, 1,72 posto osoba njie se željelo izjasniti na pitanja o vjeri
"Od ukupnog broja stanovnika RH 99,24 osoba ima hrvatsko državljanstvo, stranih je državljana je 0,74, odnosno 28.784.
"Prema materinskom jeziku 95,25 osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, 1,16 osoba izjasnilo se za srpski, udio osoba s drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1 posto. Pitanja o vjeri bila su jasno postavljena uz dodatno metodološko pojašnjenje. Pitanje o vjeri biloj je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti sukladno odredbama Ustava. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri ne validiraju se s drugim podacima ili podacima s administrativnih izvora jer jer bi se na taj način utjecalo na odgovor ispitanika i konačni rezultat."
Najviše reakcija izazvao broj 'ostalih kršćana' i onih koji su ušli u kategoriju 'ostale religije'
"Ono što je izazvalo najviše reakcija je broj ostalih kršćana od 186.980 osoba i broj osoba koje su ušle u kategoriju 'ostale religije, pokreti i svjetonazori', njih 37.066", objasnila je Brković.
Ostali podaci popisa objavljivat će se sukcesivno, do kraja ožujka 2023. planiraju se objaviti podaci o kućanstvima, rekla je Brković.
Na pitanje novinara da je 79 posto građana koji se osjećaju katolici, a 87 posto njih koji pripadaju vjerskoj zajednici katoličke crkve.
"Ono što hoćemo reći znači da su se građani izjasnili u 79 posto slučajeva kao katolici. To je službeni podatak, a 180 tisuća njih se izjasnilo da su kršćani, ali na drugo pitanje o vjerskim zajednicama ono što su odgovorili. Neki da su pripadnici katoličke, neki pravoslavne crkve… To ne znači da ima 83 posto osoba koje su pripadnici katoličke crkve, postoji i modalitet odgovora da se ne žele izjasniti ili nisu pripadnici nikakve crkve. Vi možete biti katolik, ali ne morate biti pripadnik katoličke crkve", odgovorio je Damir Plesac iz Državnog zavoda za statistiku.
"Ono što je bilo prezentirano nije bilo aposlutno nikakve nejasnoće, nije smjelo biti nikakve nejasnoće, pogotov iz razloga zato što je uz pitanje stajalo metodološko objašnjenje koje je trebalo pročitati. Općenito, što se tiče tog pitanje, možemo reći da su 2/3 osoba koje su krščani su se samopopisali. Iako je veći broj popisanih, oko 60 posto, popisano tradicionalnim načinom, samo 1/3 je izjavila da su kršćani", kazao je Plesac i dodao da nije bilo sugestija od strane popisivača.
Na pitanje novinara znači li to da oni koji su se u vjerskoj zajednici izjasnili katolici ili pravoslavci, nisu ušli u statistiku vjernika katolika ili pravoslavaca.
'Imate pripadnika katoličke crkve koji nije katolik. Različite su mogućnosti'
"Oni koji su se izjasnili kao katolici ušli su u rubriku katolici"
Još uvijek nemamo podatak za pripadnike vjerskoj zajednici katoličke crkve? "Podatak o vjerskoj zajednici nismo još objavili", odgovara Plesac.
"Imate situaciju u kojoj se osoba izjasnila kao pripadnik katoličke crkve, ali nije katolik. Imate različitih mogućnosti", kazao je Plesac.
'Pitanje o vjerskim zajednicama stavljeno je na prijedlog''
"U popisu 2011. imali smo pitanja koja su bila poluotvorena, i to smo pojasnili. Za popis 2021. savjetodavni Vijeća Europe za nacionalne manjine dao je preporuku da je način postavljanja takvih pitanja sugestivan te za popis 2021. preporučuju da to budu otvorena pitanja kako bi se svaki ispitanik slobodno objasnio. I za narodnost, vjeru, materinski jezik. Preporuke UN-a i Eurostata koristio je Državni zavod za statistiku u pripremi upitnika. Odlučili smo da za 2021. stavimo otvoreno pitanje i da se svatko može izjasniti kako hoće. Pitanje o vjerskim zajednicama je stavljeno na prijedlog Ureda komisije za odnose s vjerskim zajednicama. Uzimajući u obzir da smo u odnosu na popis 2011. godine imali samo dvije razlike u odnosu na ova pitanja. Prva je bila ta što smo imali drugačiju metodu popisivanja. Ta metoda je znatno utjecala. Kao što su kolege spomenule, dvije trećine ispitanika koji su bili u kategorijama ostali/kršćani/vjernici su se samopopisali, a jednu trećinu su popisali popisivači. To je očigledno utjecalo na strukturu odgovora koju smo dobili. Druga stvar različita je bila da smo pored pitanja vjera uveli pitanje vjerska zajednica. Pitanje vjera je od 1953. godine na našim upitnicima. Možemo pretpostaviti da tijekom cawi popisivanja ispitanici su se očigledno žurili ispunjavajući upitnik i nisu detaljno pročitali što piše u metodološkim priopćenjima", kazala je Dubravka Rogić-Hadžalić.
Nakon što je novinar kazao da je logično da će onaj tko ispunjava upitnik, ako već postoje dva pitanja o vjeri, na prvo pitanje upisati da je krščanin, a tek na drugo koji krščanin i ponovio da su građane doveli u zabludu. Drugi je dodao da se politika umiješala u popis stanovništva jer su rekli ranije da je 20. pitanje ubačeno na zahtjev državne komisije (pitanje o vjerskoj zajednici).
'Politika se nije umiješala'
"Politika se zasigurno se nije umiješala. To što smo mi uključili pitanje to ne znači da se politika umiješala. Razlog zašto smo uključili pitanje je taj što smo očekivali da ćemo dobiti možda još kvalitetnije podatke i zašto ne bismo uključili pitanja o vjerskoj zajednici. Analizirat ćemo to u studijama i analizama i uključit ćemo i vanjske stručnjake jer je to uobičajeno svugdje u svijetu pa i kod nas", dodala je.
"Državni zavod za statistiku je imao najbolje namjere. U nekim slučajevima možebitno ispitanik možda nije shvatio, a mi smo postavili pitanja na najjednostavniji mogući način. Nadamo se da će nakon studija i analize biti puno jasnija situacija. I dalje stojimo kod toga da na pitanje o vjeri ispitanik se slobodno izražava", kazala je Dubravka Rogić-Hadžalić.
Novinarka je upitala Rogić-Hadžalić kako nikome u godinu dana pripremanja podataka popisa nije bilo neobično kada su vidjeli podatke iz Zmijavaca u kojima 61 posto vjernika pripada "drugim pokretima i svjetonazorima".
"Trebalo je na terenu još bolje nadzirati, kontrole i nadzora nikada dovoljno. Imali smo 9 i pol tisuća osoba koje su bile na terenu i u ovim slučajevima očigledno da je trebalo još više nadzora i kontrole. Nama se događalo zbog korone da su popisivači odustajali pa su onda iz Splita i drugih mjesta dolazili novi popisivači i u tim situacijama je moguće, to možemo sada pretpostavljati", dodala je Rodić-Hadžalić pa kazala kako podatke ne smiju mijenjati.
'Bilo je čudnovatih odgovora poput Pepeljuge, Teletubbiesa, Sandokana'
Kako su se sve ljudi izjašnjavali pod "vjeru"?
"Doista je bilo čudnovatih odgovora, od Pepeljuge, Teletubbiesa, Sandokana, primjerice da je dijete svemira pa zabilježi da je u Katoličkoj crkvi, pa dijete cvijeća pa obilježi neku vjersku zajednicu", kazala je Rogić Hadžalić i dodala da podatke treba detaljno izanalizirati.
"Broj katolika će ostati kakav je bio prvog dana kad smo ga objavili, nešto manji od 79 posto", kazala je Brković.
Brkanović: 'Naravno da nisam razmišljala o ostavci'
Na pitanje novinara shvaća li da to baca sjenu na cijeli popis stanovništva, Brković odgovara:
"Žao mi je da tako mislite, popis je napravljen stručno i profesionalno. Podatke koje smo prikupili, tako smo i objavili."
Na pitanje novinarke je li razmišljala o ostavci, Brković odgovara:
"Naravno da nisam", kazala je.
