Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović danas u Saboru na Odboru za gospodarstvo odgovara na pitanja o INA-i. Njegovo javno saslušanje o imenovanjima tri člana uprave te kompanije koje je predložila Vlada RH, o daljnjim planovima za INA-u, posebno u svjetlu problema na tržištima plinom, 19. listopada predložilo je petero članova tog odbora.
Prijedlog je jednoglasno prihvatila (i) vladajuća većina. Jedina točka je "javno saslušanje ministra Filipovića". Ministar Filipović je došao na saslušanje. Predsjednik Odbora je u uvodu rekao da će tema biti i energetska tranzicija Republike Hrvatske.
Anka Mrak Taritaš, potpredsjednica odbora, u uvodu je konstatirala da su građani RH vlasnici 44 posto INA-e, kompanije koja je nekoć bila sinonim za energetsku industriju, a danas ju se doživljava kroz crpke na kojima se kupuju sokovi, sendviči... Stoga je, kazala je, bilo "traumatično" za građane doznati da je u tom kontekstu "jedan umirovljenik doznao da na računu ima milijardu kuna".
"Što je plan ove vlade?", pitala je.
Filipović je rekao da se odazvao pozivu, između ostalog, zato što je Mrak Taritaš bila jedna od onih koja je uputila poziv, a nju poznaje još iz doba u Gradskoj skupštini Zagreba.
"Jedna od najvećih pogrešaka hrvatske politike bila je prodaja INA-e. Sada smo u situaciji kakvoj jesmo. U njoj pokušavamo izvući maksimum kako bismo zaštitili hrvatske građane", kazao je, a potom nabrojao Mira Skalickog, Hrvoja Šimovića i Marina Zovka, objašnjavajući da su to stručnjaci s backgroundima u Shellu, ekonomiji i financijama, te energetici, te su stoga odabrani da štite interese INA-e u upravi.
"Oni će u sljedećem razdoblju raditi na promjeni korporativnog upravljanja", kazao je, "Jer sustav upravljanja u INA-i ne funkcionira. Do sada se radilo tako da se zaobilazi uprava i da se zaobilazi Nadzorni odbor."
Referirao se direktno na skandal s "aferom INA od milijarde kuna". Opisao je potom sustav upravljanja, primjerice, da je sada stanje takvo da "jako malo odluka" ide na Nadzorni odbor na potvrđivanje i da to tako dalje ne bi trebalo biti.
"Vlada RH donijela je odluku da se sve raspoložive količine plina koje se proizvodeu u Hrvatskoj, moraju prodati HEP-u, a HEP ih dalje prodaje hrvatskim bolnicama, školama, vrtićima. Time smo stabilizirali velike poremećaje u opskrbi plinom koji su se mogli dogoditi", kazao je dalje.
Ponovio je ono što premijer Andrej Plenković već tjednima govori, da je Vlada zaslužna za to što benzin i dizel nisu još i puno skuplji, "sve kako bismo imali sigurnu zimu što se tiče energenata". Vladinu intervenciju je istaknuo i kao najzaslužniju za to što je spašena situacija s plinom u zagrebačkoj gradskoj plinari. Kasnije se na Odboru čulo i to da je cijenu plina Vlada fiksirala na 41 euro po MWh.
Za zelenu energetsku tranziciju prvo je naveo da čak jedna Njemačka u aktualnoj energetskoj situaciji, što je navodno ministar energetike Habeck kazao, da maksimalno koriste termoelektrane na ugljen kako bi izašli na kraj s energetskom situacijom: "A gospodin (Robert) Habeck dolazi iz stranke Zeleni."
"Neovisno o ovoj kriznoj, teškoj, neizvjesnoj situaciji, zelena tranzicija nema alternativu i očekujemo da INA u tom smjeru nastavi", dodao je. Rekao je potom što je Vlada učinila po pitanju LNG-a, plinovoda i sličnog.
Mostov Nikola Grmoja nije bio zadovoljan, rekao mu je da se nada da će doći i na Antikorupcijsko vijeće: "... gdje nećete biti u kontroliranim uvjetima kao ovdje." Predsjednik odbora Žarko Tušek mu je odgovorio da su uvjete organizirali iz opozicije i da "ne zna što bi ovdje bilo kontrolirano, osim vaše fiksacije".
Željko Pavić je kontrirao Filipoviću da nije istina da Nadzorni odbor INA-e ne može kontrolirati upravu. Rekao je da je zbunjujuće čuti da članovi Uprave nemaju informacije o tome što se događa u korporaciji, svakako zato što, koliko on zna, postoji informacijski sustav.
Filipović je odgovorio: "U INA-i to trenutno ne funkcionira. Jako mali broj odluka dolazi na suglasnost NO. I to se mora mijenjati. A kako to netko nije vidio? Zato što sustav ne funkcionira." Rekao je da operativni direktori rade ono što bi trebala raditi uprava:
"A to je napravljeno kako bi se što više smanjio utjecaj hrvatskih članova uprave na poslovanje INA-e."
Rekao je da će se inzistirati na tome da se "INA stavi u okvire Zakona o trgovačkim društvima". Svoju poziciju je opisao da ne može on kao ministar govoriti članovima uprave govori što da rade, ali da će se promijeniti ono što ne funkcionira, što je opisao kao "nije normalno da četvrta razina upravljanja odlučuje o poslovima od 20 milijuna eura".
"Ovo da vi spuštite nešto na neku razinu kako bi se izbjegao nadzor, to se više neće smjeti događati", zaključio je, "Konačno, da je išta valjalo, ne bi se dogodilo ono što se dogodilo. Ja ću ići na svaku sljedeću Skupštinu INA-e."
Mrak Taritaš je zanimalo što će biti s otpremninama članova uprave koji su otišli.
"Oni neće dobiti otpremninu", kratko je odgovorio ministar, pozvavši se na odluku NO-a INA-e.
Vidović Krišto je zanimalo zašto HEP kupuje plin posredno od PPD-a, zašto ne izravno na svjetskim tržištima, kako je moguće da INA gomila gubitke, a PPD velike dobiti?
"Kako je netko provodio neki natječaj, to je pitanje za onu osobu koja je provodila natječaj. To pitanje postavite njima. Svatko ima ime i prezime", odgovorio je i konstatirao da on nikada nije provodio nikakve natječaje, da to nije njegovo posao kao ministra, da je njegov posao stvoriti okvir za opskrbu i osiguranje, a ne ovo: "Za detalje natječaja slobodno pitajte one koji su te natječaje provodili."
Rekao je da u njegovoj domeni jest gubitak koji nastaje u dijelu u kojem se osigurava opstanak, primjerice, hrvatskih tvrtki ili opskrbe građana, ali ne onaj dio s natječajima mimo toga.
"Po kojoj cijeni PPD kupuje plin od INA-e?", zanimalo je Zvonimira Troskota, uz opasku da HEP kupuje po 59 eura, kao i zašto se zaustavljaju strane firme u općinama Nuštar gdje navodno ima plina, te u Zalata Granici na granici s Mađarskom, gdje je još 2007. utvrđeno da ima plina.
"U šest mjeseci nisam mogao riješiti sve probleme", odgovorio mu je ministar, "U narednom razdoblju sigurno ću se pozabaviti pitanjima koja ste vi sada spomenuli, što se tiče brzine dozvola i mogućnosti da se pojača proizvodnja plina i drugih energenata u Hrvatskoj."
Za Troskotovu tvrdnju da bi on, kao bivši član NO INA-a trebao znati cijene, rekao mu je da je on bio samo na jednoj sjednici NO-a u to vrijeme, te da se tada nisu spominjale cijene prodaje plina. Rekao je da bi naravno da bi reagirao da je znao.
Dalija Orešković je ministra optužila da je "neistinito da ne kaže koruptivno" prikazao problem poslovanja u INA-i. Vratila se na Ivu Sanadera koji je mađarskoj strani u INA-i prepustio mogućnost preglasavanja i da je to problem: "A HDZ-ova vlada ima problem da taj ugovor nije spremna poništiti unatoč tome što postoji pravomoćna presuda hrvatskih sudova koja optužuje Sanadera za koruptivno djelo." Stoga, kazala je, ne postoji mehanizam drugačijeg načina upravljanja kojim bi se spriječilo mađarsko preglasavanje hrvatske strane u INA-i.
Filipović je, između ostalog, podsjetio na odluku revizijskog suda u Švicarskoj: "Da se stvari mogu tako lako napraviti, napravilo bi se."
Stjepu Bartulicu je zanimao Filipovićev odnos s Damirom Škugorom. Je li istina da su se sastali u konobi i, ako da, o čemu su razgovarali? Također, poznaje li Gorana Husića?
"To je teška laž. Nikada u životu nisam jeo, nikada s tim čovjekom nisam razgovarao s njime u INA-i ili bilo kakvom plinu. Nije mojoj mami uplaćeno 23 milijuna kuna ili bilo kome iz moje obitelji. Napisima nekog tabloida se neću baviti", odgovorio je Filipović.
Sandru Benčić je zanimalo je li Vlada spremna tražiti utvrđenje ništetnosti sporazuma INA-MOL, iz istih razloga koje je spominjala Orešković. Na temelju presude Sanaderu, naravno. Rekla je i to da koruptivni potencijal poput ove afere i dalje opstaju jer postoji zakon koji komunalnim tvrtkama omogućava istodobno i opskrbu i distribuciju
"Ima puno prostora za napredak kad se govori o zakonskoj regulativi energetskog sustava. To je na tome ću raditi, te zakone sam sve naslijedio, zatekli su me. Ima jako puno puno prostora za napredak i radit ću na tome da se sve anomalije koje se mogu, da se promijene i iskorijene. Što se tiče modela upravljanja, tražit ću da se on stavi u okvire Zakona...", odgovorio je njoj Filipović, a onda:
"NIšta nije sveto pismo kad govorimo o tom sporazumu (INA-MOL). Razdoblje ispred nas će otvoriti razgovori koji se tiču i tog sporazuma."
"Ova situacija, ovaj skandal koji se dogodio, poruka je da se više ne može dalje ovako, da se mora promijeniti model korporativnog upravljanja."
Grmoja ga je napao da je Filipović glasao na sjednici NO INA-e 23.3.2022. tako da je, kako je rekao, potvrdio kao valjan i financijski izvještaj i reviziju.
Filipović mu je uzvratio da, praktično, Grmoja nema pojma o čemu govori: "Pitajte svog kolegu Troskota, on zna, on će vam objasniti. Treba znati što je zapisnik, što je revizija, što je interna revizija, što je financijski izvještaj."
Što se tiče financijskog izvještaja, Filipović mu je kazao da ga je podržao zato što je jedna od najuglednijih svjetskih tvrtki napisala da izvještaj vjerno prikazuje važeće financijsko stanje u INA-i, da taj dokument nikad, niti tada niti poslije nije bio sporan.
Nakon stanke, Filipović je odgovorio MIreli Ahmetović, koju je zanmalo kako je došlo do odluke o prestanku rada rafinerije u RIjeci. Rekao je da je on na sjednici NO INA-e kritizirao kašnjenje s ulaganjima u tu rafineriju, da njeno zatvaranje nije nikakva uputa Vlade nego da je planiran remont i njena modernizacija. U svakom slučaju, da je to odluka uprave te rafinerije.
"Možda je prisutan dojam da sad nije trenutak za modernizaciju, ali za rad rafinerije je potrebno vakuumsko plinsko ulje koje se nabavlja iz Rusije i rafinerija se mora modernizirati kako ne bi više bilo potrebe za njim", kazao je. Bez tog ulja, objasnio je nešto kasnije, rafinerija ne može raditi.
Ahmetović je spominjala njegovih "pet mjeseci u NO INA-e", što je sam izjavljivao, a toga se dotakla i Mrak Taritaš. Filipović je rekao da mu je to bilo dovoljno da stekne uvid u energetiku, a ne da za nju postane stručnjak.
Na pitanje Branka Grčića, Filipović je rekao da je riječ o problemu koji traje već 20 godina, opet je to povezao sa samom prodajom INA-e i o budućim potezima Vlade povodom afere o INA-i rekao:
"Svako detaljiziranje poteza Vlade koji ćemo mi povući, dovelo bi da druga strana može povući poteze da ih osujeti."
Vesna Vučemilović pitala je znači li da će i druge tvrtke, recimo Vermillion, morati prodavati plin u Hrvatskoj, što bi bilo na tragu odluke Vlade da se sav plin koji proizvede INA mora prodavati na tržištu u Hrvatskoj?
"Što se tiče Vermilliona, oni su u procesu dobivanja dozvola i budite sigurni da ćemo interese građana staviti na prvo mjesto", rekao je.
Za plinske tvrtke koje su inače dobivale poticaje, da bi se sad u trenucima energetske krize izvlačile, ministar je rekao da to "nije normalno" i da će se time pozabaviti.
"Što se tiče cijena kako je Ina kome pdrodavala, znate i sami da sam tražio reviziju što se i koliko kome prodavalo", kazao je Filipović na raspravu Troskota, obećavši mu da će mu odgovoriti na pitanja oko prodaje plina PPD-u i drugim tvrtkama, te tko je tu zarađivao.
"HEP će svjesno ostvariti gubitak ove godine, jer će podnijeti teret mjera koje smo mi donijeli kako bismo olakšali hrvatskim ljudima i gospodarstvu", odgovorio mu je na pitanje o nekoliko milijardi kuna potraživanja, "Ne vidim kako bi bilo dobro da HEP ostvari neku golemu dobit dok se druge tvrtke bore za preživljavanje."
Za LNG je ministar odgovorio da će se na 11 lokacija napraviti analize i tek potom odlučivati gdje će se nešto graditi, ali da to "ne diskriminira niti jednu drugu lokaciju".
U nizu rasprava pojavilo se pitanje mišljenja DORH-a i Katedre za međunarodno pravo može li Republika Hrvatska krenuti u poništenje ugovora RH s MOL-om. Filipović je rekao da su oni mišljenja da se ne može. Pozvao se i na reviziju pred sudom u Švicarskoj koja je ispala nepovoljna po Hrvatsku. Orešković je zatražila da se ta mišljenja javno objave, DORH-a i Katedre za međunarodno pravo. Filipović je obećao da će provjeriti smije li se to.
Sandra Benčić je optužila HDZ-ovu vladu: "Zakonski ste im to omogućili da oni to i dalje mogu obavljati."
Govorila je o malverzacijama s preprodajom plina na čemu se zarađuje, kao posljedici prakse po kojoj iste tvrtke mogu i nabavljati i distribuirati.
Predložila da jedan od zaključaka Odbora danas bude: "Da se obvezuje Vlada RH da u roku od 15 dana preko Ministarstva gospodarstva da prijedloge zakona o izmjeni i dopuni Zakona o tržištu plinom kojim će se onemogućiti onima koji su u javnoj usluzi i koji opskrbljuju u javnoj usluzi, da kada kupuju plin po jednoj reguliranoj cijeni, da ne mogu nikako svoje viškove prodavati na slobodnom tržištu, nego HEP plinu. Na taj način bismo spriječili ove malverzacije."
Njen drugi prijedlog bio je da se obaveže Vlada da se izjasni Saboru u roku od 30 dana da im dostavi argumentaciju koje su pravne mogućnosti ili koji su pravni rizici utvrđenja ništetnosti sporazuma "INA-MOL".
"To je jedini načino da se promijeni model upravljanja u INA-i. On je takav jer on Mađarima paše", ustvrdila je.
Majda Burić je potom uskočila u obranu Filipovića. Rekla je da je INA najgore štete pretrpjela prodajom Bijelih noći u Rusiji 2002. godine i napuštanjem naftnih polja u Siriji tijekom tamošnjeg rata. Ustvrdila je da "ovo nije nikakva sjednica Antikorupcijskog vijeća Nikole Grmoje", da se na Antikorupcijsko vijeće ministra ne može pozivati. Na to joj je Benčić rekla da govori neistine, da nadležni Odbor nikad nije zaključio da Antikorupcijsko vijeće nije matično tijelo Sabora.
Pa je slijedila opet rasprava Ahmetović. Rekla je da INA u jednoj godini ima dobit onoliku koliko je "jedan čovjek sam ukrao", dakle milijardu kuna. Dodala je da "partner INA-e zaradi peterostruko" i da "nikome ništa nije sporno".
Osvrnula se potom na logiku otpremnina, koje članovi uprave mogu nedobiti samo ili ako su kršili ugovor ili ako su kršili zakon: "U tom slučaju RH mora pokrenuti tužbu zbog nadoknade štete. Ako ne pokrene tužbu, ta ista RH riskira da članovi uprave tuže državu jer nisu dobili milijunsku otpremninu jer nisu ništa krivi."
"Tu dolazimo do povezanosti predstavnike države u INA-i, a rekli smo tko su povezani ljudi, s krađom u INA-i", konstatirala je.
Za modernizaciju rafinerije u RIjeci rekla je da se nigdje u svijetu rafinerije ne zaustavljaju u potpunosti u takvim slučajevima. Uostalom, kazala je, vakuumsko ulje bi se moglo nabaviti preko Mađara koji nemaju sankcije. Filipović je odgovorio da je u rafineriji u Rijeci riječ o takvim radovima, unaprijed planiranima, da će ona nakon svega moći prerađivati dovoljno nafte za Bosnu i Hercegovinu, za Hrvatsku i za Sloveniju: "Četiri i pol milijuna tona nafte.... To je ulaganje u budućnost rafinerije, cijelo ulaganje negdje oko 550 milijuna eura."
Za tužbe protiv bivših članova uprave INA-e ponovio je da će se o tome odlučiti nakon revizije koja je već pokrenuta.
Poslije 14.30 rasprava je počela postajati sve osobnijom. Filipović je Grmoji rekao da je tako opušten zato što mu "tamo nema Zekanovića". Benčić je konstatirala da je mađarska strana do kritičnog fonda dionica INA-e došla prodajom 7 posto dionica iz braniteljskog fonda.
Burić joj je protuudarila da je namjerno zaboravila da je Račanova vlada prodala Bijele noći u Rusiji 2002. i pitala je tko je ono napustio naftna polja na koja je INA imala koncesiju, u Siriji tijekom rata tamo.
Uskoro više...
