Hrvatsko novinarsko društvo, GONG i Kuća ljudskih prava u Novinarskom domu su organizirali javno predstavljanje kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a.
To su Duško Radić, Domagoj Novokmet, Saša Runjić, Goran Radman, Goran Krmpotić, Mario Kraljević, Zoran Kalinić i Zlatan Avar.
Rezovi
Kandidati su upitani o tome kako bi odgovorili na krizu, s obzirom na osoblje, tj. kako bi riješili problem što u programu radi daleko manje ljudi nego što je ukupno zaposlenih na HRT-u.
Avar misli da je neprofesionalno izlaziti s brojkama, već da se to mora proanalizirati. Modernizacijom se mogu smanjiti troškovi, koji uvijek premašuju prihode, naveo je Kalinić.
Kraljević bi mijenjao kompletnu kadrovsku politiku. Moguće je
"Na HRT-u ima previše ljudi, negdje ih ima premalo", kaže Krmpotić. Plan restrukturiranja mora riješiti taj problem, a višak zaposlenih je "zadnje pitanje koje se rješava". Postoje velike mogućnosti koje nisu
Kreiranje sinekura po Novokmetu je praksa koja je godinama kočila HRT. Smatra i da je potrebna kadrovska i tehnološka obnova. Radić misli da treba definirati broj izvršitelja pojedinih poslova.
Radman kaže da je stanje bremenito povijesnim problema, neefikasnošću i neučinkovitošću kao i svim javnim službama.
Runjić je kazao kako je potrebno 1200 ljudi na HRT-u. Sada u informativnom programu HTV-a radi 248 ljudi, a potrebno ih je 50, dodao je.
"Potrebno je 300 ljudi za informativni program televizije, radija i web", kaže Runjić.
Reakcija iz publike
To je izazvalo pitanje trenutne v.d. glavne urednice Sanje Mikleušević Pavić. Zanimalo ju je kako on zamišlja proizvodnju s 50 ljudi.
"Nisam idiot da mislim da sve može proizvoditi 50 ljudi", odgovorio je. "Mislim da treba toliko stalno zaposlenih ljudi, a da bi se ostali angažirali sukladno projektima", kaže Runjić.
Novokmet je kazao da bi labavi ugovori utjecali na ucjenjivost i objektivnost novinara, jer bi bili pritisnuti prijetnjom otkaza. Osim toga, "neozbiljno je pričati da ćemo otpustiti 2.000 ljudi, a dati kruh za 6.000 freelancera", dodao je.
Spavači
Kandidati su upitani i o problemu "spavača" na HRT-u koji ne rade iz nekog razloga, a primaju plaću te o političkoj nezavisnosti kandidata. Novokmet je kazao da je na HRT-u bilo "spavača", od kojih ih je bilo i onih koji su izolirani od programa ne svojom krivnjom.
"Oni su u kratkom razdoblju su probuđeni", kazao je Novokmet osvrćući se na svoj mandat v.d. ravnatelja.
"Tko se ne uspije probudit, dobit će otpremninu", poručuje "spavačima" Runjić.
Radman je kazao da na na HRT-u neće biti mjesta za ljude koji ne rade. Naveo je i kako nema političku podršku za izbor.
"Smatram se politički neovisnom i socijalno situiranom osobom. Nemam čak ni kredita pa nemam potrebe raditi ustupke", kazao je Radman.
Demokracija u javnoj kući
Odgovarali su i na pitanje hoće li redakcija imati utjecaja na izbor glavnog urednika i hoće li se utjecaj kreativnog osoblja formalizirati. Novokmet je izjavio kako osobno misli da su odnosi na HRT-u jako dobri i da je mogućnost izjašnjavanja kreativnog osoblja i do sada postojalo na papiru, no da se time manipulirano širenjem na skupine zaposlenih kojima urednik ne rukovodi.
"Bitno je razraditi i sadržajno učiniti to odlučivanje relevantnim", naveo je, dodajući da će "apsolutno poštivati mišljenje novinara". ovo je profesija u kojoj razliku između kvalitetnog i nekvalitetnog programa može proizvesti poticanje novinara od strane urednika.
Radić kaže da se treba držati zakona, a ovlasti ravnatelja su po novom zakonu vrlo velike.
"Po zakonu je mišljenje novinara neobvezujuće. Što ako program glavnog urednika nije u skladu s programom ravnatelja?", pitao je. Ipak, smatra da se ravnatelj ne treba baviti redakcijom već joj dati nezavisnost, a da se demokracija mora zbivati između urednika i novinara. Važno je definirati i što je kreativno osoblje, naglasio je.
Radman smatra da redakcija mora biti apsolutno neovisna i odgovorna u radu. Struka bi trebala donijeti standarde uređivanja oba elementa. Volio bi imati podršku redakcije, no i da "odabir bude neobvezujuć kako bih mogao po vlastitoj procjeni mogao izabrati nekoga s kim ću surađivati temeljem njegova programa".
"Ako bi struka birala, suzio bi mi se izbor"; kazao je.
Runjić je rekao da bi bio "idiot da stavi svog nesposobnog prijatelja, a ne nekoga koga ne zna, a kvalitetniji je za to mjesto".
Što se tiče unutarredakcijske demokracije, smatra da je sve definirano zakonom i da je to bitno jer "hijerarhija mora postojati".
Javni sadržaj?
Prvo pitanje ticalo se javnog sadržaja programa i njegovog udjela u ukupnoj HRT-ovoj minutaži. Kandidati su istakli da treba više javnog, a manje komercijalnog sadržaja.
Avar je istakao da je Velikoj Britaniji javnom sadržaju posvećeno oko 50 posto sadržaja televizije, a u EU oko 45 posto.
"Moj idealan omjer bi bio 80 posto javnog i 20 posto komercijalnog sadržaja", kazao je Avar.
"HRT ovisi o komercijalnim sredstvima kako bi ispunio javnu funkciju", rekao je Kraljević.
RTV pristojbe je parafiskalni namet koja po Krmpotiću treba služiti zadovoljavanju javnih sadržaja, kojima bi trebalo pripasti 75 posto programa.
Novokmet je istakao da 90 posto prihoda dolazi od pretplate.
"Taj novac nismo dobili od građana da bi stvorili klon komercijalne televizije", kazao je Novokmet dodajući da "nije točno da mi nije stalo do gledanosti i slušanosti", već da kao svoju zadaću vidi približavanje javnih sadržaja publici.
Zakon dozvoljava da se HRT financira komercijalno, kazao je Radman, ali taj novac, dodao je, "ne služi za maltretiranje javnosti". Za primjer je naveo prekidanje filmova zbog reklama.
Novi ravnatelj televizijske kuće s Prisavlja po novim pravilima bi trebao bi biti izabran u Saboru najkasnije do 15. studenog.
Šarenilo i pad profesionalizma
HRT zbog svoje uloge u informiranju i obrazovanju je glavni medij u zemlji, rekao je uvodno šef HND-a Zdenko Duka.
"S obzirom na šarenilo skandala i pad profesionalizma javni servis je onaj koji treba promovirati građanske i visoke društvene vrijednosti, nacionalnog identiteta i kulture", dodao je.
