Vlada je prošli tjedan prihvatila smjernice za uvođenje reda u sustav agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kojima se omogućava spajanje te usklađivanje plaća zaposlenih u tim tijelima s ostatkom javnog sektora.
Te smjernice su sastavni dio mjera za smanjenje prekomjernog proračunskog deficita koje je Vlada poslala Bruxellesu, a one bi na godišnjoj razini trebale donijeti uštedu od 500 milijuna kuna.
Na popisuju devet agencija koje će nestati u prvom valu spajanja i pripajanja našla se i Hrvatska agencija za hranu. Dok u Europskoj uniji, zbog učestalih afera s prehrambenim proizvodima i činjenice da se potrošačima sve više servira hrana upitne kvalitete i kakvoće, posljednjih godina jačaju ulogu agencija koje se bave sigurnošću hrane, a postroženi su i propisi, postavlja se pitanje zašto mi onda ukidamo instituciju koja bi stvari u Hrvatskoj trebala držati pod kontrolom.
Sve će ostati (gotovo) isto
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da se spajanjem Hrvatske agencije za hranu s Veterinarskim institutom neće dogoditi nikakve velike promjene u funkcioniraju sustava kontrole hrane.
"Neće doći do značajnijih promjena spajanjem Hrvatske agencije za hranu i Veterinarskog instituta. Agencija će i dalje raditi svoj posao kao i do sada, a Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane i Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede će i dalje biti nadležne po pitanju sustava sigurnosti i kvalitete hrane", odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrde.
Kako su nam rekli u Ministarstvu, broj djelatnika ostat će isti, ali će spajanjem dvije srodne institucije ubuduće biti jedan ravnatelj i jedno Upravno vijeće. Zaposleni će, tvrde, i dalje svoj posao obavljati iz Osijeka, gdje Hrvatska agencija za hranu sada ima sjedište.
Na Zapadu se jačaju ovlasti agencija za hranu, koje postaju nadležna tijela za sigurnost hrane. Takav sustav pokazao se najučinkovitijim u zaštiti od uvoza svega i svačega.
Krivo postavljene stvari
Prof.dr.sc. Boris Antunović, redovni profesor osječkog Poljoprivrednog fakulteta i ravnatelj Hrvatske agencije za hranu u razdoblju od 2004. do 2007., kaže da je pripajanje HAH-a Veterinarskom institutu loš potez.
"Veterinarski institut strateški se sve više okreće tržištu na način da širi asortiman svojih usluga, prvenstveno analitičkih metoda, što je dobro. No, agencije za hranu trebale bi biti potpuno odvojene od aktivnosti koje uključuju financiranje od strane proizvođača ili distributera hrane. Hrvatska i dalje nema agenciju za hranu koja bi bila usmjerena isključivo na zaštitu zdravlja hrvatskih potrošača po uzoru na napredne europske zemlje. Također, ovo spajanje je u suprotnosti s obećanom decentralizacijom. Nažalost, ovime Osijek gubi jedinu državnu instituciju na svom području", komentira je prof.dr.sc. Antunović.
Promjene - kozmetičke prirode
Stručnjak za hranu ocjenjuje da se samo provode kozmetičke promjene te da se već godinama marginalizira uloga HAH-a.
"Ova vlast očigledno nema viziju o tome, pa se lopta institucijama. Niti prethodna nije bila bolja kada je sigurnost hrane smjestila u Ministarstvo poljoprivrede, umjesto da je ovaj posao povjerila Hrvatskoj agenciji za hranu ili barem zajedničkom tijelu koje bi uključilo Ministarstvo zdravlja. Umjesto dubinske analize, rade se kozmetičke promjene, kako bi se pokazalo da se nešto uštedjelo", mišljenja je profesor osječkog Poljoprivrednog fakulteta.
Ističe da je u razvijenim europskim zemljama, pa i u onim drugima, upravo suprotan trend nego u Hrvatskoj.
"Jačaju se ovlasti agencija za hranu, koje postaju nadležna tijela za sigurnost hrane. Takav sustav pokazao se najučinkovitijim u zaštiti od uvoza svega i svačega", zaključuje prof.dr.sc. Boris Antunović.
Agencije za hranu imaju sve zemlje u Europskoj uniji, ali i u našem okruženju. Verziju kakvu bi u budućnosti trebala imati Hrvatska, sada imaju, primjerice, Makedonija i Kosovo, gdje je su poslovi sigurnosti hrane utopljeni u veterinarstvo.
U svim zapadnim europskim državama agencije za sigurnost hrane nezavisna su regulatorna tijela koje provode monitoring, odnosno prate što se događa na tržištu, reagiraju kada se ukaže potreba, ali i povremeno nasumce provode analize uzetih uzoraka u cilju provjere kvalitete prehrambenih proizvoda.
Osim agencija na razini zemalja, za zdravstvenu ispravnosti hrane na području Unije brine i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)·
