Ministarstvo financija nedavno je predložilo da se poveća stopa poreza koju država naplaćuje građanima kod kojih utvrdi nesrazmjer prihoda i imovine. U situacijama kad se utvrdi da građani imaju imovinu vrjedniju od prihoda koje su prikazali i na koje su platili porez, od početka 2017. godine na taj se dodatno utvrđeni dohodak plaća porez od 54 posto, a Ministarstvo financija predlaže da ubuduće taj svojevrsni kazneni porez bude 60 posto, odnosno dvostruko veći od više porezne stope koju će građani plaćati na uredno prijavljeni dohodak od 1. siječnja sljedeće godine, piše Novi list.
Utajivačima na raspolaganju niz pravnih lijekova
Prema podacima Porezne uprave, od početka 2010. do kraja lipnja ove godine utvrdila je razliku između vrijednosti imovine i sredstava kojima je ona stečena kod 504 građana i to u iznosu od 793,5 milijuna kuna. Na taj iznos Porezna uprava obračunala je 322 milijuna kuna novih poreznih obveza. Međutim, piše Novi list, naplata ne teče lako jer porezni obveznici imaju na raspolaganju niz pravnih lijekova pa još nije naplaćen ni ukupan iznos poreza za razdoblje do 2016. godine.
Do kraja 2016. godine za utajivače oreza vrijedila su drukčija pravila i naplaćiva.la im se niža kaznena stopa od 36 posto, ali je vrijeme zastare bilo dulje nego što je sada pa se moglo provjeravati i slučajeve starije od šest godina.
Od 2010. do 2016. godine, Porezna uprava utvrdila je novi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena kod 371 poreznog obveznika u iznosu od 489,5 milijuna kuna. Prema poreznim rješenjima, novoutvrđene porezne obveze na taj nerazmjer iznose 220,7 milijuna kuna, a zbog mogućnosti korištenja pravnih lijekova, od tog iznosa naplaćeno je tek 14.5 milijuna kuna. Za preostali iznos Porezna uprava poduzela je mjere prisilne naplate i ovrhe na imovini poreznih dužnika, između ostalog i uspostavom založnih prava.
Prisilna naplata i ovrha na imovini
Od siječnja 2017. godine do početka srpnja ove godine, Porezna uprava utvrdila je nesrazmjer u vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena kod 203 porezna obveznika u iznosu od 303.9 milijuna kuna. Na osnovi toga izdali su porezna rješenja u ukupnoj vrijednosti od 101,4 milijuna kuna. No, ostali su problemi s naplatom, opet zbog brojnih pravnih lijekova kojima utajivači mogu odgađati naplatu novoutvrđene porezne vrijednosti, čak i kada rješenja postanu pravomoćna. Tako je, piše Novi list, u tom periodu naplaćeno 118,9 milijuna kuna poreza, a tim da se dio odnosi na porezna rješenja iz ranijih razdoblja. Naplaćeni iznos na osnovi rješenja izdanih u tom razdoblju je oko 30,7 milijuna kuna, a za ono što nisu mogli naplatiti, poreznici su također poduzeli mjere prisilne naplate i ovrhe na imovini.
K tomu, u Poreznoj upravi kažu da u njihovim podacima nisu uključeni oni koje vodi Samostalni sektor za financijske istrage, poznat kao Porezni USKOK.
Iz svega proizlazi da je Porezna uprava u proteklih deset godina utvrdila nerazmjer (utaju poreza) u prosjeku za pedesetak građana godišnje te da su ti građani u prosjeku prikrili 1,5 milijun kuna prihoda. Preračunato, u prosjeku je svaki utajio 220 trenutno prosječnih plaća, odnosno prihod za koji radnik s prosječnom plaćom mora raditi više od 18 godina.
