Ustavni sud donio je u jeku pandemije koronavirusa, točnije 10. ožujka, odluku kojom su ukinuti pojedini članci Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. To znači da su formalno ukinuti preddiplomski stručni studiji i specijalistički diplomski studij. To je dovelo do revolta studenata koji smatraju da će morati dodatno platiti svoje obrazovanje, a pritom neće dobiti željenu kvalifikaciju.
"Promijenio se Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Izbrisan je preddiplomski stručni studij iz razine 6 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i naš specijalistički diplomski studij s razine 7.1. Ova inicijativa je krenula sa sva četiri pravna fakulteta u Hrvatskoj i potpisali su je dekani tih fakulteta, a na inicijativu rektora zagrebačkog Sveučilišta Borasa. Što to znači za nas? Ukratko: platili smo studij 9000 kuna, očekuju da im platimo još 9000 kuna i onda nećemo dobiti ono što smo trebali dobiti na početku jer nas je naš vlastiti fakultet zaj****. Drugim riječima, nećete imati VSS, ostajete na VŠS razini", stoji u grupi studenata specijalističkog diplomskog studija uz napomenu da treba dobro pročitati izdvojena mišljenja uz Odluku Ustavnog suda.
Hrvatski P.E.N. CENTAR: ‘Rektor Boras autoritarno i samovoljno upravlja Sveučilištem’
Formalna promjena
No, što to konkretno znači za studente? Pravnici ističu kako je prvi problem ne poznavanje razlike između sveučilišnog i specijalističkog studija. Naime, u oba studija je potrebno skupiti 300 ECTS bodova, a nastava je slično koncipirana.
"Osnovni je problem što javnost i tržište rada ne razumiju razliku između sveučilišnog i specijalističkog studija koji dovode do razine obrazovanja 7. Specijalistički studij je sadržajno manji, radi se o dva paralelna studija koji se ne mogu usporediti opsegom. No, nema govora o tome da će nakon završenog prava studenti biti na višoj poziciji. Radi se o paralelnoj vertikali", rekla je za Dnevnik.hrSanja Barić s Katedre za ustavno pravo na riječkom Pravnom fakultetu.
Dodaje kako studenti ne bi trebali imati razloga za zabrinutost, jer odluka koju je donio Ustavni sud ne mijenja mnogo.
"Ova odluka ništa ne mijenja. Svi su u strahu jer nitko ne razumije o čemu se radi, stručni studij po novom nije niža razina nego je uži opsegom. Tako je bilo oduvijek. Odluka bi mogla stupiti na snagu do kraja godine kako bi zakonodavac mogao izmijeniti zakon. No, hoće li se nešto zvati razinom '7.1' i '7.2', ili '7.1. SV' i '7.1. ST' - to je najmanje bitno. Radi se o formalnoj promjeni, a ne sadržajnoj. Kod nas se pogrešno shvaća pojam akademskih sloboda. U zemljama EU-a se može iz jedne znanosti prelaziti na drugu, ići na doktorate koji nisu nužno ista znanost, ukoliko kandidat zadovolji na procjeni i testiranju. To je viši stupanj akademske slobode, kod nas je to big deal. Mi smo zacementirani u područjima i poljima, što nije dobro. To se sve može iščitati iz mišljenja manjine sudaca", objasnila je Barić i dodala da bi glasala protiv odluke.
Ustavni suci podijeljeni
A ta je odluka, osim što je unijela nemir među studente, podijelila ustavne suce. Čak troje ih se nije složilo s tom odlukom te su napisali svoja izdvojena mišljenja.
"Smatramo da je odluka većine duboko pogrešna iz niza razloga", napisali su u Izdvojenom mišljenju suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec te dodaju da su argumenti u objašnjenju odluke "u potpunosti odvojeni od životne realnosti i prijete otvaranjem ozbiljnih problema za studente stručnih studija na visokoobrazovnim institucijama (kako unutar tako i izvan sveučilišnog sustava), ali i zakonodavca. Nažalost, usprkos (odnosno upravo zbog) nedorečenosti i apstraktnosti ranije raspravljenih stajališta kojima većina pokušava opravdati ovu odluku, ona prijeti vrlo konkretnim posljedicama kako za studente tako i za privatne škole i učilišta, ali i za fakultete kao sastavnice sveučilišta."
S druge strane, Ustavni sudac Mato Arlović ne bi provjeravao ustavnost ovih izmjena Zakona, dok su drugi suci, poput Snježane Bagić, odlučili sveučilišne i stručne studije staviti na istu razinu, smatrajući kako nema druge mogućnosti.
