USTAVNI STRUČNJACI: /

Predsjednica ne može dati mandat relativnom pobjedniku izbora

Image
Foto: PIXSELL, Grgur Žučko
11.11.2015.
6:51
PIXSELL, Grgur Žučko
VOYO logo

Tako, naime, kažu stručnjaci za Ustav, a i u samom Ustavu piše kako predsjednica "povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mandata i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika".

Mandat onome s potporom bar 76 zastupnika

"Kada smo 1990. pisali Ustav namjerno smo stavili ovakvu definiciju kako bismo šefa države spriječili da djeluje arbitrarno i odlučuje na diskrecijski način zbog toga što je ideološki, stranački ili na neki drugi način povezan s nekom političkom opcijom. Ustav je dakle jasan. Predsjednica Republike mandat mora dati onome tko može nedvosmisleno i materijalno dokazati da iza sebe ima potporu barem 76 saborskih zastupnika", kazao je za Novi list profesor Ustavnog prava iz Osijeka Zvonimir Lauc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On dodaje kako bi predsjednica povrijedila Ustav ako bi mandat povjerila političkoj opciji koja je dobila samo relativnu većinu. Bilo bi to, kaže, kršenje Ustava koje bi moglo izazvati ozbiljne političke i pravne konzekvence.

Image
APETITI SU VELIKI: /

Karamarko misli da bi on trebao biti novi mandatar

Image
APETITI SU VELIKI: /

Karamarko misli da bi on trebao biti novi mandatar

Ustav nije posve nedvosmislen

Drugo je pitanje koliko predsjednica može čekati da joj netko dođe s dokazima o tome kako potporu barem 76 zastupnika. O tome Ustav ne govori ništa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U tom slučaju bilo bi za očekivati da predsjednica odredi jedan primjereni rok u kojem će čekati da netko prikupi adekvatnu potporu. Taj rok nije naveden u Ustavu, ali bi on mogao biti mjesec ili dva najviše. Ako u tom roku nitko ne bi prikupio većinu, onda ostaje otvoreno što bi se onda dogodilo, smatra jedan ustavni stručnjak koji nije želio izlaziti u javnost prije nego što se pokaže što su dali međustranački pregovori", smatra Lauc.

Sasvim dovoljan rok za dogovor

Ipak, kaže kako je rok sasvim dovoljan i da će stranke imati sasvim dovoljno vremena za postizanje dogovora oko sastavljanja parlamentarne većine.

Prema Ustavu, prva sjednica Sabora mora biti sazvana najviše 20 dana od dana završetka izbora. Taj će rok teći tek kada se obave ponovljeni izbori na nekoliko biračkih mjesta.

No, upozorava Lauc, i u tom slučaju Usta nije posve nedvosmislen jer već u idućem članku kaže da se "Sabor konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novi list / Danas.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo