Hrvatski sabor trebao bi do kraja svibnja raspravljati o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koje predlaže vladajuća koalicija, a ovih dana dovršen je i nacrt teksta kojim se u Kazneni zakon želi ugraditi članak o zabrani javne uporabe ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Riječ je o inicijativi koju je početkom ove godine pokrenuo predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus organiziravši tri sastanka na koje su došli predstavnici većine parlamentarnih stranaka i manjinski zastupnici, a sve kako bi se sankcionirala svaka upotreba ustaških, četničkih i fašističkih simbola.
Predlaže se od šest mjeseci do tri godine zatvora
U nacrtu izmjena i dopuna kaznenog zakona, kako piše Jutarnji list koji je isti dobio na uvid, predlaže se dopuna članka 325. koja glasi: "Tko u javnom prostoru koristi, javno ističe, nosi na odjeći ili pokazuje u javnosti na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine."
Predviđeno je i da se onaj tko isto kazneno djelo počini putem tiskanih ili elektroničkih medija ili računalnih ili društvenih mreža kazni zatvorom u trajanju od šest mjeseci do četiri godine, a onaj tko takav materijal "proizvodi, skladišti, distribuira, prodaje, uvozi, izvozi, posjeduje u većim količinama ili čini dostupnim javnosti" - kaznom zatvora od jedne do pet godina. Od kažnjavanja bi jedino bilo izuzeto javno korištenje spomenutih simbola obilježja kada služe "građanskom obrazovanju, osudi ili odvraćanju od nedemokratskih pokreta ili režima, promicanju umjetnosti ili znanosti, istraživanju ili poučavanju, izvješćivanju o tekućim ili povijesnim događajima, ili sličnim svrhama".
04.03.2019., Zagreb - U hotelu Esplanade odrzana je konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - dvije godine poslije" u organizaciji Vecernjeg lista. Panel "Novi imidz i medjunarodno pozicioniranje RH". Tvrtko Jakovina. Photo: Josip Regovic/PIXSELL
'Bolje i s jednim takvim zakonom, nego bez zakona'
Hoće li ovaj pokušaj reguliranja javne upotrebe spomenutih obilježja zločinačkih pokreta i režima, u prvom redu onih koji se tiču ustaša i NDH, uroditi plodom, upitali smo povjesničara Tvrtka Jakovinu s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iako ne gaji previše iluzija oko donošenja i učinkovitosti provedbe predloženih izmjena Kaznenog zakona, Jakovina ih pozdravlja.
"Dosadašnja hrvatska politika prema prošlosti, a naročito prema prošlosti ustaškog režima i Drugog svjetskog rata, nije bila uspješna. Imali smo proliferaciju ustaškog znakovlja, simbola, naziva ulica, kapilarnog i otvorenog revizionizma. U tom smislu, čini mi se da će ova zemlja nepoštivanja zakona ipak bolje proći s jednim zakonom koji će to regulirati, nego bez zakona", smatra Jakovina.
'Trideset godina revizionizma ostavilo je duboke tragove'
Budući da je vlast i ranije stavljala izvan snage i sporadično kažnjavala upotrebu slogana i simbola poput ustaškog pozdrava "Za dom spremni", ali "u hodu" dopuštala i iznimke u slučajevima poput obljetnica i komemoracija na kojima su sudjelovali pripadnici HOS-a, Jakovinu smo pitali očekuje li da će takvih situacija biti i ako predložene izmjene Kaznenog zakona budu usvojene.
"Siguran sam da hoće, jer ovo je zemlja kršenja zakona, Ovo nije zemlja u kojoj sudovi i zakoni predstavljaju krajnju instancu kojoj se svi povinuju. Ovo je zemlja u kojoj je suđenje pošteno ako ide meni u prilog. U takvoj situaciji i s takvim praksama ja bih ipak pozdravio takav zakon jer bi zemlju barem na papiru učinio nešto uljudnijom, a i neke stvari bi možda mogao popraviti. No mi i dalje govorimo o zemlji u kojoj su ulice bile nazivane ili preimenovane po ustaškim dužnosnicima, zemlji koju je oplahivao revizionizam. Ovdje se takva politika prema prošlosti vodila 30 godina i to je ostavilo duboke tragove. Ovaj zakon bi olakšao neke stvari, barem u nekim sredinama. No, jesam li u tom smislu optimist? Nisam. Ali, nisam bio ni s jednom vladom niti s jednim zakonom", zaključio je Jakovina.
