Europska komisija objavila je rezultate dubinske analize makroekonomske situacije u 12 zemalja članica EU-a u kojima su ranije postojale makroekonomske neravnoteže, a samo za dvije, Hrvatsku i Irsku, utvrđeno je da više nemaju makroekonomske neravnoteže.
Premijer Andrej Plenković održava konferenciju za medije na tu temu.
Premijer je kazao da je paket bitan za Hrvatsku jer se odnosi na fiskalne i ekonomske politike država članica, te sastoji posebne preporuke za Hrvatsku, ali i, kako je kazao, ocjenu Europske komisije o makroekonomskim neravnotežama za države članice.
"Europska unija nastoji zbog više od dvije godine pandemije, koja je utjecala na ekonomsku i financijsku stabilnost, tržište, niz aktivnosti u državama članicama, povezati izlazak iz krize COVID-a s novom situacijom nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu i dalekosežne odluke o napuštanju korištenja energenata koji dolaze iz Rusije", kazao je premijer.
"Što se tiče Hrvatske, mi smo u ovom nacionalnom djelovanju za ublažavanje situacije s rastom cijena energenata već donijeli naš plan i naš program vrijedan 5 milijardi kuna, koji je imao za cilj ublažiti udar na građane i na gospodarstvo zbog rasta cijena energenata. Na tom tragu, kada gledate energetski dio preporuka Komisije, kažu da je bitno da se državama članica omogući da pomognu građanima kada je riječ o ovakvoj krizi. Ono što smo napravili, Komisija je u svojim preporukama potvrdila", kazao je premijer.
Kazao je i da se u pogledu energetskog paketa treba koncentrirati na obnovljive izvore energije te povećanje energetske učinkovitosti.
Govoreći o fiskalnoj politici, premijer je kazao da se govori o fleksibilnosti i da svaka država mora pronaći prostora da iznađe sredstva da pomogne građanima.
"Možemo reći da je naš energetski paket mjera bio dobro koncipiran i smišljen da pomogne gospodarstvu i kućanstvima i ublaži rast cijena energenata", kazao je.
"Komisija je utvrdila da Hrvatska više nema makroekonomskih ravnoteža. Iz prekomjernih neravnoteža izašli smo 2014. godine, a danas ih više nemamo", kazao je premijer.
Premijer je zatim pokazao prezentaciju s ekonomskim reultatima u proteklim godinama koji pokazuju kretanje plaća, BDP-a, broj osiguranika, nezaposlenost, itd.
'Približavamo se prosjeku EU'
Premijer je, pokazujući prezentaciju s podacima o BDP-u, kazao je da se približavamo prosjeku EU.
"Na početku ovog semestra, Komisija je za Hrvatsku i drugih nekoliko država tražila dubinsku analizu, oni su to napravili. Svemu ovome što radimo pridonijela je provedba naše strategije za uvođenje eura", kazao je premijer.
Kazao je i da će ulazak u europodručje dodatno osnažiti međunarodnu poziciju Hrvatske.
"Komisija je stavila naglasak na jačanje potencijalnog rasta, potvrdila da je bankovni sektor stabilan i likvidan", kazao je premijer.
Premijer je komentirao je li pravo vrijeme za euro s obzirom da su velike europske državi u području makroekonomske neravnoteže.
"Uvođenje eura je obaveza Hrvatske iz sporazuma o pristupanju. Mi ovdje sada smo u fazi abrogacije i derogacije. Hrvatska je rekla da će usvojiti euro kad se ispune uvjeti", kazao je premijer te dodao da se na tome radilo postupno.
Kazao je i da će članstvo u euru značiti plus za Hrvatsku.
'Reagirali smo jako dobro'
Premijer je komentirao i je li na stolu novi paket pomoći za građane s obzirom na inflaciju.
"Mislim da smo reagirali jako dobro po svim poljima. Super će narasti sutra, spustit će se dizel i plavi dizel, uskoro je referentni datum za odluku o cijenama derivata. Detaljno ćemo izvidjeti što možemo napraviti oko cijena naftnih derivata, oko subvencija gospodarstvima i kućanstvima na cijenu energenata. Tu smo napravili jako puno. Koje god opcije budu na stolu, a imamo ih uvijek, mi ćemo učiniti daljnje iskorake kako bi se smanjio udar na standard građana u svim aspektima. Vlada osluškuje što predlažu i drugi, kada budemo spremni intervenirat ćemo ponovno", kazao je te dodao da je moguće da na red dođu i trošarine.
Premijer je kazao i da je Vlada napravila veliko rasterećenje plaće te da je rebalans išao u smjeru podrške hrvatskoj ekonomiji i građanima.
'Osuđujem apsolutno svako nasilje'
Premijer je komentirao i sukob Torcide i policije na A1.
"Osuđujem apsolutno svako nasilje, naročito nad pripadnicima hrvatske policije. Mislim da je ovaj događaj na A1 jedan grozan događaj. Toliki broj ljudi, navijača koji se išao obračunavati, ne znam što im se dogodilo, pa su išli napasti policiju. To je nedopustivo. Slijedi istraga, vidjeli ste da se i DORH uključio. Kao Vlada se protivimo bilo kojem nasilju. Sport i nasilje ne bi trebali imati poveznicu, taj fenomen nažalost nije samo naš. Ovaj slučaj je očito bio specifičan i krajnje neuobičajen. Ne znam je li se ikad ovakvo nešto dogodilo, ne pamtim da je bilo ovakvog nasilja koje se dogodilo u subotu navečer", kazao je Plenković.
Osvrnuo se na tvrdnje Ivice Puljka te komentirao ima li veze ovo što se događa s politikom u nogometu.
"Izjava pretpostavljam… zamislite koliko kreativan morate biti da ubacite svoje sitne interese za kampanju. To što on osobno štiti divljaka koji je prijetio novinarima, netko takav sada osuđuje drugoga", kazao je.
