Osim povećanja plaća od dva posto radnicima u javnom sektoru, u rujnu će se morati pronaći dodatna novčana sredstva kako bi se povećale mirovine za 1,8 posto, doznaje Večernji list. Ministar Zdravko Marić morat će do kraja godine osigurati dodatnih 320 milijuna kuna jer će se od rujna provesti drugo redovno usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i cijena. Proračun za penzije ove bi godine mogao premašiti 41 milijardu kuna.
U prvom dijelu ove godine prosječne mjesečne bruto plaće porasle su za 3,4 posto, dok je inflacija u tom razdoblju bila niska i iznosila je svega 0,2 posto, navodi Državni zavod za statistiku (DZS). Kada se zbroje jedno i drugo te se umanji za pola, prema švicarskoj formuli daje podatak od 1,8 posto za koliko će od rujna i porasti mirovine. Bit će to povećanje od 44 kune na prosječnu neto mirovinu od 2444 kune. U istom mjesecu bit će isplaćeni i zaostaci za prošla dva mjeseca, a to sve skupa iznosi 130 kuna više mirovine od onih koje su isplaćene u kolovozu.
Male hrvatske mirovine
U Hrvatskoj je 1,24 milijuna umirovljenika, što je oko sedam tisuća više negoli je bilo prošle godine. Bez obzira na to što je došlo do usklađenja kojim se pokušava čuvati standard umirovljenika, prosječna mirovina pala je ispod 38 posto prosječne plaće. Vlada često nalazi izgovore pa kaže da su to mirovine "čistih" hrvatskih umirovljenika, što se odnosi na ljude koji su cijeli radni vijek odradili u Hrvatskoj. Njihova mirovina veća je za nekih tristotinjak kuna i one iznose 2736 kuna pa Vlada kaže da prosjek ruše umirovljenici čije su mirovine određene u skladu s međunarodnim ugovorima.
12.06.2014., Koprivnica - Umirovljenici iz Doma za starije i nemocne osobe Koprivnica uz druzenje uzivaju u lijepom vremenu. Photo: Marijan Susenj/PIXSELL
Uglavnom se radi o ljudima koji su dio ili pak cijeli radni vijek radili u inozemstvu, u nekoj od republika unutar SFRJ, navodi Večernji list. Ipak, i čiste hrvatske mirovine su male i iznose 42 posto prosječne plaće. U većini zapadnih zemalja mirovine se u pravilu ne spuštaju ispod 60 ili 70 posto prosječne plaće. Ono što Hrvatsku čini specifičnom jest broj relativno mladih umirovljenika jer je tek petina umirovljenika odradila puni radni vijek. Umirovljenike je "pomladila" i mlada populacija ratnih veterana čije prosječne mirovine iznose oko 5800 kuna.
Velike razlike u mirovinama
Kako piše Večernji list, novih umirovljenika ove godine je 30.000, odnosno toliko je osoba u 2019. dobilo prvi put pravo na mirovinu. No, i njihova je mirovina mala i iznosi 2548 kuna. Ipak nešto veću mirovinu imaju ljudi koji su radili više od 40 godina pa njihova penzija iznosi otprilike 3500 kuna. Sve nabrojeno je i dalje manje od polovice prosječne plaće u Hrvatskoj koja je u svibnju iznosila 6470. Kao i kod plaća, i kod mirovina se vide velike razlike. One ovise o stručnoj spremi, djelatnosti u kojoj su radnici zaposleni, ali i regionalnoj snazi.
Zato Zagreb prednjači s prosječnim plaćama u iznosu oko 7500 kuna. To znači da su za tisuću kuna više od prosječnih primanja u Lijepoj našoj. Međutim, to ne treba čuditi jer su u metropoli sjedišta svih najvećih tvrtki, a osim toga, Zagreb je vodeće administrativno, političko, zdravstveno i znanstveno središte zemlje. Budući da se kretanje plaća na razini županija objavljuje s vremenskim zaostatkom, za sada o tome postoje podaci iz 2017. godine. Prema tim podacima može se vidjeti da su kroz desetljeće plaće po županijama porasle između najnižih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji do 31 posto u Međimurskoj županiji. Sjeverozapad zemlje brže se oporavio od recesije nego ostatak Hrvatske i to zbog velikog udjela privatnih poduzetnika i tradicije poduzetništva i malih obrta.
Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija s najmanjim plaćama
U 2017. godini najniže prosječne plaće imali su radnici u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te su bile ispod 5000 kuna. Naravno, visina plaće kasnije utječe na iznos mirovina pa tako 200.000 zagrebačkih umirovljenika u prosjeku mjesečno prima oko 3231 kunu. Nakon njih to su umirovljenici iz Primorsko-goranske županije s mirovinama od 2994 kune i Istarske županije gdje penzioneri žive s mirovinom od 2862 kune.
Najniže prosječne plaće isplaćene su u Virovitičko-podravskoj županiji i iznosile su 2160 kuna. U Zagrebu su primjerice prosječne plaće veće za dvije tisuće kuna nego u Virovitici, a razlika u mirovinama iznosi oko tisuću kuna. Ljudima s najmanjim primanjima država isplaćuje najniže zajamčene mirovine, a one su u kolovozu povećane oko tri posto. U zadnjih 12 godina povećao se broj radničkih umirovljenika i to za stotinjak tisuća pa iako su niske, mirovine su pratile rast plaća te je današnja prosječna mirovina veća za 27 posto od mirovina u 2007. godini.
Problem Hrvatske leži u tome što se ne uspijeva zaustaviti broj novih umirovljenika, a to iz godine u godinu povećava izdatke za mirovine.
