Već bi u rujnu domaći umirovljenici trebali dobiti mirovine koje bi trebale biti veće za više od dva posto. To je jedno od većih usklađivanja mirovina u posljednje vrijeme, ali ono najstarijoj populaciji neće donijeti više od šezdesetak kuna na prosječnu mirovinu. Uključujući usklađivanje s početka godine, kada su mirovine rasle za 0,56 posto, ukupni godišnji porast trebao bi biti oko tri posto, piše Novi list.
No, točan postotak, kao i iznosi usklađenih mirovina, trebali bi biti poznati u petak kada će Državni zavod za statistiku objaviti iznos prosječne bruto plaće za lipanj. Kad izračun bude gotov, usklađivanje će se primijeniti na mirovine iz kolovoza, koje se isplaćuju u rujnu, kada će umirovljenici dobiti i zaostatke, odnosno razliku do iznosa usklađenih mirovina za srpanj.
Formule, stope, indeksi...
Mirovine se usklađuju po rastu indeksa potrošačkih cijena, točnije inflacije te indeksu rasta plaća u prvoj polovici ove godine, u odnosu na drugu polovicu prošle. Koliko će mirovine rasti ovisi i o tome koji je indeks veći. Naime, u izračun ulazi 70 posto većeg indeksa rasta te 30 posto manjega. Zasad je poznato da je inflacija u prvoj polovici ove godine odnosu na lanjsku drugu polovicu bila 1,2 posto, dok će se rast plaća znati u petak. No, okvirno se može i to izračunati jer je prosječna bruto plaća u drugom dijelu 2020. bila 9252 kuna, a od siječnja do svibnja ove godine 9505 kuna.
Uz porast od 2,66 posto po spomenutoj formuli dolazi se do stope rasta od 2,7 posto. Uz inflaciju koja je 1,2 posto, dolazi se do formule po kojoj se uzima 70 posto od indeksa rasta plaća (2,66 posto) te 30 posto od indeksa rasta inflacije (1,2 posto). U formuli za usklađivanje, plaće zauzimaju 1,89 postotnih bodova, a inflacija 0,36. Kad se to zbroji, dolazi se od iznosa od 2,25, koji zaokružen na jednu decimalu daje potencijalno usklađivanje mirovina od 2,3 posto.
Najviše koristi imaju najbogatiji
Iako će ovo usklađivanje mirovina biti među najvećima u zadnjih 10 godina, rast mirovina bi u ovoj godini trebao biti oko tri posto, što je tek na razini iz 2017. godine. Iako su kasnije, 2018. i 2019. godišnje stope usklađivanja bile oko četiri posto, a Vlada je povećala i najnižu mirovinu, udio mirovina u prosječnoj plaći se smanjivao. Uzrok tomu su porezna rasterećenja zbog kojih su porasle neto plaće.
Uz predviđeno povećanje od 2,3 posto prosječnim će umirovljenicima mirovina porasti za oko 60 kuna, ali će njen udio u prosječnoj plaći i dalje biti oko 37 posto. Mirovina od 4000 kuna bi porasla za 92 kune, a najviše koristi od usklađivanja imali bi umirovljeni saborski zastupnici, jer bi njihova mirovina od 10.300 kuna porasla za dodatnih 240.
