Svim korisnicima hrvatskog zdravstvenog sustava poznato je kako je on prepun problema, a jedan od najvećih događa se upravo na najčešćem prvom susretu liječnika i pacijenta – ordinaciji obiteljskog liječnika.
Naime, prema podacima iz Ministarstva zdravstva najveći nedostatak obiteljskih liječnika primjećuje se u ruralnim krajevima, ali i preopterećenost timova u gradskim sredinama. Najveći manjak je u Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji, Varaždinskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, te u Koprivničko-križevačkoj i Osječko-baranjskoj županiji.
U 104 ordinacije se 'pokrivaju' prekovremenim radom
''U obiteljskoj medicini u Republici Hrvatskoj danas postoji 2327 timova obiteljske medicine, ali samo 2223 liječnika obiteljske medicine koji skrbe o 3,66 milijuna osiguranih osoba. Ti podaci ukazuju da alarmantnu činjenicu da već sada imamo 104 tima bez nositelja (liječnika) što znači da 104 ordinacije svojim prekovremenim radom 'pokrivaju' preostali liječnici obiteljske medicine'', upozorila je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOMa, koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Ovakav nedostatak medicinskog osoblja zasigurno šteti kvaliteti usluge koju primaju pacijenti. Uz to što već postoji manjak, zabrinjava i kako je na specijalizaciji obiteljske medicine samo 150 liječnika u cijeloj zemlji, što naglašava Ban Toskić, nikako nije dovoljno niti za nadomjestit one starije od 65 godina koji još rade.
Stoga dosta liječnika starijih od 65 godina još nije otišlo u zasluženu mirovinu, prema podacima KoHOMA od 2223 liječnika obiteljske medicine, čak 185 je starije od 65 godina i u ordinacijama ih zadržava samo entuzijazam i predanost struci i pacijentima.
Već sada Hrvatskoj nedostaje gotovo 300 liječnika obiteljske medicine što ostavlja bez temeljnog liječnika više od 500.000 osiguranika. Istodobno, 650 liječnika je starije od 60 godina što je 33 posto ukupnog broja liječnika obiteljske medicine i što ukazuje na realnu mogućnost da za pet godina još pola milijuna ljudi ostane bez izabranog liječnika.
''Prosjek godina svih obiteljske je 53 godina, a čak 80% čine žene. Samo 47% su specijalisti obiteljske medicine, ostalo su diplomirani liječnici'', rekla je Ban Toskić za RTL.hr.
Između ostalog, saznali smo kako na području Gorskog kotara djelatnost primarne zdravstvene zaštite obavlja 11 liječnika i liječnica, od kojih je troje starijih od 60 godina.
''Dom zdravlja Primorsko-goranske županije je, svjestan izazova s nedostatnim kadrovima u zdravstvu kao dijela općeg problema demografskog starenja populacije, kroz proteklo razdoblje planirao i poduzimao aktivnosti sukladno okolnostima. Trenutno je u postupku specijalističko usavršavanje 44 liječnika i liječnica'', izjavio je doc. dr. sc. Vladimir Mozetić, ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije.
I u Ministarstvu zdravstva svjesni su ovog problema. Kada smo ih upitali o starijim liječnicima koji još uvijek rade kazali su:
''Svjesni smo da nas za u razdoblju do 2025. godine očekuje odlazak u mirovinu značajnog broja liječnika. Stoga, posebni naglasak stavljamo na najvažniju kariku u sustavu, a to su ljudski resursi - njihove specijalizacije kao i stimulativne mjere za njihovo zadržavanje u malim mjestima, selima i općenito Hrvatskoj. Naši napori usmjereni su osiguranju dostupnije zdravstvene usluge u cilju poboljšanja kvalitete života svih stanovnika, a mladim liječnicima osiguravanje boljih uvjeta rada''.
'Obiteljska medicina se urušava'
Ban Toskić upozorava kako je u periodu od 1996. kada je timova obiteljske medicine bilo 2447 do danas broj liječnika pao za čak 17 posto.
''Obiteljska medicina kadrovski propada, urušava se i samo tom činjenicom ne može više ispuniti ulogu koja joj pripada po svim uzusima efikasne organizacije zdravstvenog sustava'', kazala je Ban Toskić.
Ministarstvo zdravstva smo upitali postoje li planovi pomoću kojih pokušavaju riješiti ovaj kritičan problem s nedostatkom liječnika koji posebno jako pogađa ruralna mjesta i hrvatske otoke.
Izjavili su kako su iz EU fondova osigurana sredstva za specijalističko usavršavanje, te kako se ovim modelom planira 212 specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 19 hrvatskih županija i to za pet deficitarnih specijalizacija: obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija i opstetricija, klinička radiologija i hitna medicina. U sklopu navedenog u provedbi je 97 specijalizacija obiteljska medicine.
''Ujedno, planiramo mobilne ambulante i ljekarne u ruralnim i demografskim depriviranim područjima te reguliranje rada u ordinaciji na više lokacija, razvoj e-zdravstva i telemedicinskih usluga korištenjem novih tehnologija. Osim što osiguravamo bolje uvjeta rada, tu je i uspostava sustavnog nagrađivanja prema radu odnosno uvjetima rada u ruralnim krajevima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti što uključuje plaće koje prate izvršenje, omogućavanje dodatnih edukacija, omogućavanje profesionalnog razvoja i slično u suradnji s lokalnom zajednicom'', poručili su iz Ministarstva zdravstva.
Isto tako, iz Ministarstva pojašnjavaju, kako je u planu i novi model ugovaranja na razini primarne zdravstvene zaštite kojim će se rasteretiti administrativni rad liječnika, uvesti novi model plaćanja kojim će se dodatno pratiti i vrednovati kvaliteta rada i ishodi liječenja te aktivno upravljati ljudskim resursima u zdravstvu kroz novi model upravljanja, uključujući upravljanje specijalizacijama i subspecijalizacijama.
