U raspravi o novom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa na Saborskom odboru za zakonodavstvo postavljeno je pitanje - što će biti s čelnicima megatvrtki poput Zagrebačkog holdinga i Vodovoda i odvodnje koje imaju proračune daleko veće od jedinica lokalne samouprave (JLS)? Zašto i oni nisu obuhvaćeni obvezom da javnosti kažu što posjeduju te da nakon odlaska s dužnosti pojasne promjene u svojoj imovinskoj kartici?
"Ne zaboravimo da pojedina trgovačka društva u potpunom vlasništvu jedinica lokalne samouprave imaju uhuhu proračune veće od mnogih gradova i općina, primjerice Zagrebački holding. Prema ovome predsjednik ZG holdinga ne bi bio obuhvaćen ovom obvezom", upozorila je HDZ-ova Ana Lovrin.
Područje djelovanja Povjerenstva izmjenom spomenutog Zakona proširilo se i na rukovodeće državne službenike, pa sada Zakonu podliježu i ravnatelji uprava, ravnatelji agencija, tajnici ministarstava, predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u cijelosti u državnom vlasništvu. Kako Zakon regulira obveze predsjednika i članova uprava društava koja su u cijelosti u vlasništvu države, a napominje se da se ista pravila primjenjuju i na lokalnu samoupravu, Lovrin upitala je kako će se regulirati obveze tisuća lokalnih činovnika što sjede u samom vrhu tvrtki u vlasništvu JLS.
Na Odboru je zasad preporučeno da se o slučajevima potencijalnog sukoba interesa u lokalnoj samoupravi raspravljati na Povjerenstvu te da ono da svoje mišljenje. Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Zoran Pičuljan kazao je kako će se o ovoj temi zasigurno još raspravljati prije nego dođe do izglasavanja Zakona.
Postrožene sankcije i provjere
Podsjetimo, Vlada je prošloga tjedna donijela prijedlog novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojim se stranačke osobe izbacuju iz Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, a bira ih Saborski odbor za imenovanja temeljem javnog poziva. Oni se neće moći razrješivati mimo Zakona kojeg trenutno čeka tek prvo čitanje u Saboru.
Zakonom se propisuje da dužnosnik, pored dužnosti na koju je imenovan ili izabran, ne može obnašati drugu javnu dužnost. Dužnosnici koji profesionalno obnašaju javnu dužnost za vrijeme obnašanja ne mogu uz naknadu obavljati druge poslove u smislu redovitog i stalnog zanimanja, osim ako Povjerenstvo ne utvrdi da to ne utječe na zakonito obnašanje dužnosti.
Tim Zakonom je smanjen dopušteni udio u privatnoj tvrtki koji dužnosnik smije imati da bi ona poslovala s tijelom javne vlasti u kojoj dotični dužnosnik radi. Prije je bilo moguće da dužnosnik drži do 20-posto udjela tvrtke te da ona i dalje može poslovati s tijelima javne uprave. Sada ta firma neće moći raditi s tijelom javne vlasti ukoliko njen dužnosnik ima više od 0,5 udjela u vlasništvu.
Imovinske kartice dužnosnika po novom će zakonu redovno provjeravati druga tijela javne uprave, poput Porezne uprave, za razliku od dosadašnjih provjera koje su se vršile tek nakon prijava Povjerenstvu.
Dosad je sankcija za nepoštivanje zakona bila uskrata jedne plaće, a donošenjem izmijenjenog zakona to će biti prekršaj. Povjerenstvo može tražiti razrješenje ili pozvati na ostavku dužnosnika kojemu se utvrdi sukob interesa.
Vezani članci:
arti-201101270560006 arti-201009300378006 arti-201012200558006
