Ugovor bi mogao biti potpisan u prvom tromjesečju sljedeće godine, a u njega će biti uključeno i povećanje cestarine za pet posto na autocestama kojima upravlja HAC, saznaje Jutarnji list.
Neće se ukinuti popust na ENC
Osim toga, trebale bi biti uvedene i sezonske cestarine, automatizirana naplata cestarine, a ponovno bi se spojile tvrtka za održavanje i naplatu cestarine HAC ONC-a s HAC-om, dok bi ARZ ostala samostalna tvrtka.
Povećanje cestarine i sezonska cestarina uvode se, kako doznaje Jutarnji list, da bi se izbjeglo ukidanje popusta na ENC uređaje, što je predložila Svjetska banka kako bi se povećali prihodi HAC-a i ARZ-a.
Ukidanje popusta na ENC bio bi najveći udar na vlasnike kamiona, pa su se tome usprotivili u Ministarstvu prometa u strahu da se ionako mali kamionski promet s autocesta skoro u cijelosti ne prebaci na državne ceste. Stoga je odlučeno da teret povećanja prihoda bude ravnomjerno raspoređen na sve korisnike, a popusti na ENC ostaju, piše Jutarnji.
Od Zagreba do Splita i Lipovca - 9 kuna više
Tako bi od 1. siječnja cestarina bila veća za pet posto za 1. i 2. kategoriju, ali samo na autocestama kojima upravlja HAC. U tom bi slučaju cestarina od Zagreba do Splita umjesto sadašnjih 174 iznosila 183 kune, a do Lipovca umjesto 184 - 193 kune.
Sezonske bi cestarine vrijedile od 15. lipnja do 15. rujna na svim pravcima pod upravljanjem HAC-a i ARZ-a i iznosile bi 10 posto više nego u ostatku godine. Sve ovo govori da se definitivno odustaje od uvođenja vinjeta i postupno uvodi automatizirana naplata kao prijelazno rješenje do naplate cestarine putem GPS-a.
Reprogram nepovoljnih kredita
Jedan od najvažnijih modela ovog aranžmana je reprogram nepovoljnih kredita HAC-a, ARZ-a i HC-a na 15 do 20 godina. Planira se da Vlada sa Svjetskom bankom sporazum potpiše u prvom tromjesečju sljedeće godine, a država u ljeto izda prve obveznice. Svjetska banka u ovom slučaju daje garanciju za sve postojeće i buduće kredite, što će državi omogućiti izdavanje obveznica uz znatno niže kamate nego da cijeli proces pokreće država sama. No, taj plan još mora odobriti Ministarstvo financija, piše Jutarnji.
Inače, sljedeće bi godine HAC, ARZ i HC zajedno morali vratiti oko 1,1 milijardu eura kredita. A cijeli ovaj predloženi paket mora odobriti i Europska komisija, nakon čega ga može potpisati i hrvatska Vlada.
