Radovi na izgradnji obilaznice kod Beloga Manastira iznjedrili su jedno od značajnijih arheoloških otkrića u Hrvatskoj. Naime, na arheolozima već poznatoj lokaciji Staro selo, pronađeni su ostaci naselja koje je kontinuirano postojalo kroz čak četiri različita vremenska razdoblja, od bakrenog doba, pa sve do novog vijeka. Arheolozi su oduševljeni, jer je ovakav pronalazak iznimno rijedak. Nalazište se sastoji od groblja na redove, a u 29 grobova otkriveno je pravo bogatstvo.
"U grobovima smo našli ostatke nošnji, od naušnica, prstenja, fibula, to jest kopči, novac koji se prilagao kao zalog za drugi svijet. Pronađene su tu i brojne staklene posude i keramičke posude koje su vjerojatno sadržavale hranu i piće koje su također trebale služiti na drugom svijetu", rekao je za HRT Radio Osijek, ravnatelj Arheološkog muzeja u Osijeku, Tomislav Hršak.
Pronađena rimska ruralna zajednica
Ovo je po prvi puta da na jednom nalazištu sudjeluju osječki Arheološki muzej i Institut za arheologiju, no imaju jako dobar razlog za to. Naime, dosadašnji pronalasci vezani uz kasnu antiku, uglavnom su se povezivali s rimskom vojskom. No, to na trasi buduće obilaznice nije slučaj.
"Ovo je prvi puta na prostoru Hrvatske da je istraženo većim dijelom jedno rimsko groblje koje se ne nalazi na prostoru limesa, odnosno rimske granice na Dunavu od Batine, preko Zmajevca pa skroz do Kopačeva i dalje do Iloka. Pronašli smo groblje jedne ruralne zajednice jer zapravo znali smo kako vojska živi i kako se pokapaju, ali nismo znali kako žive i kako svoje pokojnike pokapaju ljudi koji su ih zapravo hranili i proizvodili sve one namirnice za tisuće vojnika koji su tu bili stacionirani tijekom četvrtog stoljeća", rekao je ravnatelj Instituta za arheologiju, Marko Dizdar.
Grob iz eneolitika i Osmanski objekti
No, osim pronalazaka iz rimskih vremena, nađeni su dokazi ranijeg, ali i kasnijeg obitavanja ljudi na ovom prostoru. Među starijim nalazima ističe se grob majke s djetetom koji su pokopani u zgrčenom položaju, najverojatnije za vrijeme eneolitika. Tu su i ostaci naselja iz bakrenog doba, antike, pa čak i kasnog srednjeg i ranog novog vijeka, koji otkrivaju organizirano naselje sa zemunicama, jamama i pećima, ali i nekoliko rijetko viđenih objekata iz Osmanskog carstva.
"Sada slijedi jedan dugotrajan proces čišćenja, restauriranja, rekonstrukcije. Grobovi moraju ići na različite analize kako bismo vidjeli o kojoj se to populaciji radi. Mi po nalazima možemo reći je li nečiji kostur žene, muškarca ili djeteta, no potrebno je otkriti što više detalja. Zanima nas tko su ti ljudi, što su jeli, od koje bolesti su bolovali, što su zapravo na ovom području radili. Jesu li rođeni ovdje ili su ovdje doselili iz drugih krajeva, a današnja suvremena znanost je otišla tako daleko da nam to omogućava i mi stvarno možemo dobiti jako puno odgovora u konačnici. Naša je obveza da napravimo jednu prekrasnu izložbu i da ljudima u Belom Manastiru i Baranji zapravo pokažemo koliko je Baranja ludilo od arheologije. Stvarno, mi tu jako dugo istražujemo i gdje god da zakopamo, vi tu nalazite predivne, predivne stvari", rekla je viša kustosica Arheološkog muzeja Osijek i voditeljica istraživanja Dragana Rajković te dodala da će ovo istraživanje dati novu arheološku sliku Baranje, ali i cijele istočne Hrvatske.
