Umirovljeni general Pavao Miljavac, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga te bivši ministar obrane u razgovoru za Dnevnik Nove TV kazao je kako bi trebalo računati i s pričuvnom komponentom jer u slučaju rata profesionlana vojska ne može sama donijeti sigurnost niti prevagu.
"Svi smo mislili da je ono najgore iza nas"
"S obzirom na brzu promjenu sigurnosti u našem okružju, koje, eto vidimo da se brzo mijenjaju i da zemlje u našem susjedstvu i malo dalje donose odluku o ponovnom služenju obveznog vojnog roka, ili neke ga čak zadržavaju i dalje, sigurno da bi razmišljao kako i na koji način Hrvatsku daljnje ojačati s tom pričuvnom komponentom. Od rata je prošlo praktički već 20 godina, bilo je niz reformi, svi smo mislili da je ono najgore iza nas, međutim stvari se vrlo brzo mijenjaju i treba vrlo brzo naći model, jer profesionalna vojska, ona jest, ima svoje prednosti. Ali u jednom srazu, ne može sama profesionalna vojska donijeti niti sigurnost niti prevagu u ratu", kazao je Miljavac.
On, međutim, ne drži da bi sigurnosna situacija u okruženju bila isključivi argument za ponovno uvođenje obveznog vojnog roka.
"Tu je i niz drugih stvari, tu se onda razvija i privreda za opremanje te vojske, ima i psihološki utjecaj na tu mladost, koja shvati što to znači jedna ozbiljna vojna disciplina na neki način i što znači uzeti pušku i biti pripravan se žrtvovati. Prema tome, široki je spektar toga ali u svakom slučaju, sigurnost je na prvom mjestu."
Obvezni rok i za žene?
Što se tiče mogućnosti koja se također spominje - da u vojnu obuku budu uključene i žene - Miljavac drži da one ne bi trbale biti obuhvaćene obveznim služenjem.
"(...) Žene bi mogle volonterski ali vidite, u profesionalnim postrojbama ima žena. Dakle nije isključeno da ne bi bilo ali prije svega određeni broj muške populacije bi trebao biti educiran barem osnovno - da zna napuniti pušku, da zna nišaniti, da se zna skloniti, a kasnije doobukama i da ne daj bože, dođe do ozbiljne situacije se onda uvježbava dalje i ide ka profesionalizmu.
Inače, ističe se da država godišnje može primiti do 2000 dobrovoljnih ročnika, a njih se privlači mjesečnom naknadom od 2000 kuna. Lani je dobrovoljnu obuku, koja ne traje više od dva mjeseca završilo 957 mladića i djevojaka.
