Ulazimo u stanje duboke neravnoteže

20.9.2011.
1:15
VOYO logo

Prijeti li Hrvatskoj financijski, a građanima osobni bankrot, pitanja su na koja su stručnjaci pokušali dati odgovor u emisiji HTV-a Puls Hrvatske.

Dok su gosti Branimira Bilića uglavnom bili složni da se stanje u Hrvatskoj pogoršava, optimizma nije nedostajalo ministrici financija Martina Dalić. Iznijela je podatke prema kojima je ove godine zaposleno više od 130 tisuća ljudi, te da je sada u Hrvatskoj 60 tisuća manje nezaposlenih nego što ih je bilo početkom ove godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bilo bi pretjerano reći da je Hrvatska pred bankrotom, da je u dužničkoj krizi, kao što su to države poput Italije, Grčke, Španjolske, ali stanje se pogoršava", kazala je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta. Upozorila je da država u što većoj mjeri treba držati rashode pod kontrolom.

Iz krize u depresiju

Dragan Kovačević, HNS-ov gospodarski strateg, mišljenja je da zemlja izlazi iz krize, ali da ulazi u neku vrstu depresije, a što je, smatra, još gore stanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Vraćamo kredite i druge obaveze novim kreditima, ali ne stvaramo nove vrijednosti", reagirao je Kovačević na hvalu ministrice Dalić, koja je kazala da Hrvatska uredno vraća dugove i podmiruje svoje financijske obaveze.

Govorilo se i o "kulturi neplaćanja" koja je uništila brojne hrvatske tvrtke. Dalić je rekla da su rokovi plaćanja utvrđeni zakonom, a problem je, kaže, što su se dugovi nagomilali u zadnjih 15 godina, koliko zemlju muči ovaj problem.

"Liberalistički sustav slobodnog tržišta nas uništava, a vlast nije svjesna stvarne situacije", kazao je poslovni konzultant Zdravko Mršić.

O stvarnoj gospodarskoj slici Hrvatske najbolje govore brojke koje su iznesene u emisiji. Moglo se čuti da je od početka svjetske gospodarske krize, od kraja 2008. u Hrvatskoj izgubljeno više od 140 tisuća radnih mjesta, da je BDP pao preko 10 posto, a industrijska proizvodnja za 27 posto. Da tapkamo na mjestu potvrđuje i to što ćemo biti sretni ako 2011. završimo s rastom BDP-a od 1 posto, dok, primjerice, zemlje poput Litve i Latvije očekuju rast od 6 do 8 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vezani članci:

arti-201109190954006 arti-201109190393006 arti-201109190141006 arti-201109150322006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo