Jutros je zbog utaje poreza uhićena Ana Karamarko, supruga bivšeg šefa HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, a istražitelji su u sklopu zajedničke akcije policije, USKOK-a i poreznog USKOK-a, upali u njenu tvrtku Drimia.
U istrazi je obuhvaćeno 38 pojedinaca i devet tvrtki koje se sumnjiči da su tzv. kružnim prijevarama pribavili korist od 20 milijuna kuna i proračun oštetili za 11 milijuna kuna. Radi se o naplaćivanju nepostojećih usluga, a prema neslužbenim informacijama, tvrtka Ane Karamarko sumnjiči se da je nepostojeću uslugu naplatila 400.000 kuna.
Upravo je zbog tvrtke Drimia pala Vlada Tihomira Oreškovića u kojoj je Karamarko bio drugi čovjek. Naime, u trenucima kada su bili aktivni arbitražni sporovi između Hrvatske i mađarskog MOL-a, Drimia je poslovala s kompanijom "Peritus savjetovanje" Joze Petrovića, glavnog lobista MOL-a u Hrvatskoj. Zbog toga je Povjerenstvo za spriječavanje sukoba interesa ustanovilo kako se prvi potpredsjednik Vlade nalazio u sukobu interesa te je zbog afere Konzultantica pala Vlada.
Zbog veza svoje supruge s kompanijom lobista MOL-a,
Petrovićeve uplate Drimiji svakog 5. u mjesecu
Prema dokumentima koje je tada objavio Nacional, Petrović je tvrtki Ane Karamarko u razdoblju od 1. veljače 2013. do 31. siječnja 2015. bio dužan svakog 5. u mjesecu isplaćivati 2500 eura u kunskoj protuvrijednosti. Petrović je tako za usluge savjetovanja i medijskih analiza u razdoblju od dolaska Karamarka na čelo HDZ-a, a prije nego što je ušao u Vladu, isplatio najmanje 60 tisuća eura, odnosno nešto manje od pola milijuna kuna.
Tada su u tijeku bile arbitraže između Hrvatske i MOL-a što je bio jedan od glavnih prijepora vladajuće većine. Karamarko i njegov ministar gospodarstva Darko Horvat, koji i danas obnaša tu dužnost, bili su za izlazak iz arbitraže i dogovor s MOL-om, dok su premijer Tihomir Orešković i manji koalicijski partner Most bili za nastavak arbitraže.
Galerija
Krug oko Karamarka argumentirao je kako su arbitražni postupci za Hrvatsku skupi te postavljao pitanje što ako ih izgubimo, što se kasnije i dogodilo. Švicarski sud odbio je 2017. zahtjev da se poništi arbitraža koju je Hrvatska izgubila od MOL-a početkom veljače, čime je slučaj konačno zaključen. Postupkom pokrenutim u siječnju 2014. za vrijeme Vlade Zorana Milanovića tražili smo da se poništi ugovor iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju te naknadu štete koja je nastala tim ugovorima potpisanim za vrijeme mandata Ive Sanadera. Hrvatska je argumentirala kako dokumenti dokazuju korupciju zbog koje je Sanader Mađarima predao kontrolu u Ini.
Radilo se o drugom arbitražnom postupku u sporu, dok je prvi pokrenula mađarska strana pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu tvrdeći kako hrvatska vlada krši ugovor, odnosno kako nije ispunila sve obveze.
Jozo Petrović pri dolasku na sud kako bi svjedočio u slučaju Ive Sanadera
Višemilijunske uplate MOL-a
Kontroverzni lobist Jozo Petrović od MOL-a je primio višemilijunske uplate. Petrović je nekadašnji član Uprave Ine, a nakon prodaje Ininih dionica MOL-u i spomenute afere Ive Sanadera prelazi na mađarsku stranu kao konzultant. Bio je svjedok na suđenjima Ivi Sanaderu u slučaju Ina-MOL i Hypo.
Upravo zbog poslovanja Joze Petrovića i njegove supruge, Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, koje je tada vodila Dalija Orešković, zaključilo je kako je Karamarko bio u sukobu interesa te kako su na njega mogli utjecati osobni i privatni odnosi između njega i savjetnika MOL-a Josipa Petrovića.
Karamarko se žalio Upravnom sudu koji je potvrdio odluku Povjerenstva, a bivši šef HDZ-a odlučio se obratiti i Ustavnom sudu koji je usvojio njegovu tužbu i ukinuo odluke upravnih sudova koji su ranije potvrdili odluku Povjerenstva u slučaju "konzultantica". Ustavni sud je slučaj vratio na ponovno odlučivanje jer Karamarko i njegovi odvjetnici od upravnih sudova nisu dobili odgovore na postavljena pitanja.
Aktualni predsjednik Upravnog odbora Fortenova Maksim Poletaev s Oskanom Dvinski i bivšom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović
Rusko-ukrajinska veza Ane Karamarko
Međunarodnom poslovanju Ane Karamarko tu nije kraj, zanimljiv je njezin odnos i s Ukrajinkom s hrvatskim državljanstvom Oksanom Dvinskij, njenom prijateljicom i bivšom poslovnom partnericom. Gospođu Dvinskij se kraće vrijeme spominjalo i kao potencijalnu novu šeficu novog Agrokora koji je u međuvremenu preimenovan u Fortenovu, ali u fokus hrvatske javnosti došla je i prije toga.
Dvinskij je direktorica hrvatske tvrtke Migrit koja se 2015. trebala uključiti u gradnju finske nuklearke. Vijest je bila zanimljiva s obzirom na to da se radilo o maloj tvrtki s jednim zaposlenim i kapitalom od 21.000 kuna, a koja je trebala za 1,2 milijarde kuna kupiti udjel u finskoj tvrtki koja gradi tamošnju nuklearku. Ovim bi se manevrom vlasniku trećine udjela u projektu, ruskom državnom divu Rosatomu, omogućilo da zadovolji pravila Finske i EU-a prema kojima je 60 posto vlasništva kompanija koje grade nuklearku moralo biti iz Europske unije.
Na stranicama tvrtke Migrit kao kontakt davno je stajalo ime Ane Šarić, danas Karamarko
"Čini se da iza hrvatske tvrtke stoje ruski financijeri", kazao je finski ministar gospodarstva Oli Rehn Financial Timesu, a prijava za projekt u kolovozu 2018. je odbijena.
Finski mediji objavili su kako je Dvinskij svojedobno u Helsinki doletjela u društvu upravo Ane Karamarko, a na starim stranicama Migrit energije, kompanije osnovane prije Migrit solarne energije, stajalo je kako je Ana Šarić, danas Karamarko, bila njihova savjetnica za medije. Iz Migrita su tada poručili kako je ta suradnja davno prekinuta, a iz HDZ-a su demantirali svaku vezu svog tadašnjeg šefa s Migritom.
Preko tvrtke Titan nekretnine, Oksana Dvinski je 2016. donirala HDZ-u 100.000 kuna, a preko Zaklade Nova pokoljenja kojom je upravljala donirala je novac HDZ-ovoj Zakladi državnog zavjeta koji su potom HDZ-ovci iskoristili za program koji im je pisao bavarski IFO institut.
